Najviše povreda u šumarstvu i građevinarstvu

Banjaluka - Iako je broj stradalih radnika značajno smanjen poslodavci i dalje ne poklanjaju dovoljno pažnje preventivi, a najugroženiji su radnici u građevinarstvu i šumarstvu.

Samo u prvih devet mjeseci ove godine na radnom mjestu je teško povrijeđeno 55 radnika dok je jedan smrtno stradao.  

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove smrtno je stradao radnik u oblasti željezničkog saobraćaja, dok je 12 radnika teže povrijeđeno u oblasti građevinarstva, osam u šumarstvu i drvnoj industriji, te tri u oblasti elektroprivrede. Teže povrede su zadobila dva radnika u hemijskoj industriji i 29 radnika u ostalim djelatnostima.

- Najrizičnije djelatnosti su šumarstvo i drvna industrija, te građevinarstvo i elektroprivreda. Glavni uzrok povreda u većini slučajeva je nepreduzimanje mjera zaštite - kaže glavni republički inspektor rada Čedo Risović.

Prema njegovim riječima česti razlozi koji dovode do povreda su nepažnja radnika, kojima poslodavci obezbijede potrebnu zaštitu, ali oni na terenu pravilno ne koriste. Često se desi da radnik strada na putu od kuće do posla što se takođe smatra povredom zadobijenom na radnom mjestu.

- U poređenju sa prethodnim godinama stanje se popravlja, ali je procenat kontrola sa nepravilnostima i dalje značajno visok. Poslodavci nedovoljno pažnje posvećuju preventivi, a utvrđene nepravilnosti se odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu - pojašnjava Risović.

On ističe da u praksi veliki broj kontrolisanih poslodavaca posjeduje Akt o procjeni rizika, ali problem predstavlja formalizam koji je prisutan u njegovoj izradi.

- Većina poslodavaca angažuje ovlašćene organizacije sa licencom, da im organizuje poslove zaštite na radu. Međutim, ovlašćene kuće sklapaju ugovore sa velikim brojem poslodavaca o onda nisu u mogućnosti jednom godišnje da ih obiđu - priča Risović. 

Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić ranije je izjavila da je broj povreda daleko veći od statističkih podataka koji se plasiraju javnosti jer povrede radnika koji rade na crno se ne evidentiraju.

- Pitanje Akta o procjeni rizika treba da bude suštinsko pitanje. Svako preduzeće mora da ima uređen Akt o procjeni rizika a ne samo odštancan papir, koji će okačiti na zid i pokazati inspekciji kad pokuca na vrata. Poslodavci nerijetko lažiraju taj dokument u dogovoru sa agencijama koji pristupaju proceduri štancanja Akta bez same provjere i utvrđivanja činjeničnog stanja - kaže Mišićeva.

Ona navodi da sudovi i inspekcija slabo rade svoj posao i podliježu pritiscima poslodavaca koji nastoje sve zataškati.

- Znatan broj preduzeća obavlja pritisak na inspektore i sudove  da zataškaju slučaj i ne kvalifikuju ga kao povredu na radu, pogotovo kada je u pitanju invalidnost ili smrt i tako se poslodavci izvlače bez kazni - tvrdi Mišićeva.

Kazne

Zakonom o zaštiti na radu zbog kršenja pravila i  nepropisnog obavljanja posla propisuju se kazne u rasponu od 15.000 maraka za pravna lica, dok je za odgovorna lica predviđena kazna od 150 do 1.500 maraka.

- U cilju otklanjanja nepravilnosti u vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu izrečeno je 705 upravnih mjera, a izdata su 183 prekršajna naloga u vrijednosti od 257.500 maraka. Podneseno je i šest prekršajnih prijava - rekla je portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.