Foto: Najljepši dar su moja 92 potomka
DOBOJ - Zdrava, vedra duha, okružena brojnim potomcima, Draginja Dragičević iz Donjih Božinaca u opštini Doboj, proslavila je 101. rođendan.
- Najdraže mi je kada me posjećuju potomci. Sada mi je srce puno radosti, jer su na okupu moja djeca, unučići, praunučići i čukununučići. Imam više od 90 potomaka i to je za mene najljepši poklon - kaže Draginja.
Ona kaže da nema neki poseban recept za duboku starost, ali poručuje da u svemu treba biti umjeren.
- Ni u čemu ne valja pretjerivati. Umjerenost i skromnost su glavne vrline. I danas vodim računa o ishrani, jer ne jedem hranu od juče, a prednost dajem povrću. Nikada nisam voljela da jedem meso, a nisam ni pila alkohol - rekla je Dragičevićeva.
Zbog ovakvog načina života nikad nije bila ozbiljnije bolesna, a optimizam je nikada nije napuštao.
Sa suprugom Miloradom, koji je umro 1978. godine, izrodila je četrnaestoro djece, od kojih je troje umrlo kao novorođenčad.
- Takva su, valjda, vremena bila. Porodice su bile neuporedivo brojnije nego danas. Za bijelu kugu se nije znalo - objašnjava slavljenica.
Sve su izveli na put tako što su, uglavnom, završili visoke škole.
Njen suprug je, kažu u selu, bio veoma ugledan lovac, mnogima je kumovao, što je bila velika čast. Iza Draginjinih i Miloradovih šest sinova i pet kćeri ostala su 92 potomka. Najmlađi od njih, jednogodišnji čukununuk Matej Dragičević, koji sa ocem Predragom i majkom Ljiljanom živi u švajcarskom Roršahu, ovom prilikom je kršten.
Osim u Švajcarskoj, njihovi potomci žive u Americi, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Australiji i drugdje po svijetu, ali ih ima i u Republici Srpskoj.
Većina njih nije mogla da dođe na slavlje, ali - ognjište Dragičevićevih u Donjim Božincima je i pored toga bilo prepuno.
Milorad i Draginja vjenčali su se 27. oktobra 1924. godine u crkvi u obližnjem Majevcu. Između najstarije Koviljke 1926. i najmlađe Tode, rođene 1950 godine, su Mileva, Dragić, Jovo, Savo, Radojka, Milenko, Slavko, Ratomir i Milena.
- U pripremi je studija "Porijeklo Dragićevića". Dragičevići smo postali greškom matičara 1948. godine. Knjigu ćemo štampati u sklopu monografije - kaže jedan od autora ovog projekta, sin Slavko Dragičević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.