Na Petrovačkoj cesti smrt je presrela život, čovjek zgazio čovjeka

BOSANSKI PETROVAC - Sjećajući se ubijene djece u izbjegličkoj koloni kojom se prije 26 godina prolomio jauk na Petrovačkoj cesti u selu Janjila kod Bosanskog Petrovca, preživjeli prijatelji i rodbina upalili su svijeće i položili cvijeće kod spomen-krsta koji stoji kao nijemi svedok stradanja u zloglasnoj operaciji “Oluja”.

Među onima koji su tog krvavog avgustovskog dana bježali sa svog ognjišta pred neprijateljskim granatama bio je i Milan Dotlić iz sela Nebljusi opština Donji Lapac koji je za “Glas Srpske” rekao da rane nisu zacjelile ni nakon više od četvrt vijeka.

- U toj izbjegličkoj koloni poginulo je dvoje djece moje školske drugarice. Teško je biti danas ovdje a ne zapitati se kako ljudski um može takav zločin napraviti nad nedužnom djecom - rekao je Dotlić. 

Prisjećajući se onoga vremena kazao je da su iz rodne kuće krenuli 6.avgusta 1995. godine, noć su proveli u Bosanskom Petrovcu i krenuli dalje.

- Vidio sam nadlijetanje aviona i ispaljivanje raketa. Sa mnom u automobilu bile su majka, tetka i komšinica a brat je vozio komšinicu i troje djece. Jedno od njih na današnji dan slavi rođendan - ispričao je Dotlić. 

I Petrovčanka Marijana Balaban ističe da i dan danas pamti zvuk helikoptera koji je u Bosanski Petrovac prevozio stradale.

- Kao da je juče bilo. Bila sam dijete kada se sve dogodilo i nikada neću zaboraviti helikopter iz kojeg curi krv žrtava - rekla je Balabanova.

Za desetoro ubijenih na Petrovačkoj cesti među kojima je bilo i četvoro djece parastos je služio episkop bihaćko-petrovački i rmanjski Sergije uz sasluženje svestenstva eparhije. 

U besjedi nakon svete liturgije kazao je da je na svetoj Krajiškoj zemlji zlo pokazalo svoje pravo lice, te da su zločinci ruke okrvavili, a nevine izbjeglice sveci postali. 

- Na ovom mjestu smrt je presrela život, zlo je ubilo dobro, mržnja je satrala ljubav. Ovdje je čovjek zgazio čovjeka. Jauk se prolomio izbjegličkom kolonom - kazao je Sergije. 

Predsjedavajući Skupštine opštine Bosanski Petrovac Nemanja Davidović je rekao obraćajući se prisutnima da je 1943. godine krajiški narod krenuo u zbjeg cestom Bihać-Petrovac, a ponukan tim događajima nas književnik Branko Ćopić napisao je pjesmu “Na Petrovačkoj cesti” nesluteći da će se zlo ponoviti na istom mjestu 50 godina kasnije.

- Danas smo ovdje da obilježimo stradanje onih čije su žrtve urezane u identitet srpskog  naroda. Ovdje smo da pamtimo a ne da se samo sjećamo. Ako se samo sjećamo o da ćemo ga zaboraviti, a ako zaboravimo zaboravićemo i sami sebe. Kao što kaže Brana Crnčević “Svi mi sebe dugujemo nekoj djeci, budimo potomci da bi bili preci” - poručio je Davidović.  

Dodao je da se na mjestu stradanja gradi spomen kapela koja bi do kraja godine trebalo da bude završena.  

Načelnik Drinića Drago Kovačević rekao je da je i sam igrom slučaja bio u koloni koja se kretala prema Banjaluci.

- Vidio sam neprijateljske avione koji su istresli teret na kolonu. To je zločin koji se ne može zaboraviti. Naše je da se okupljamo svake godine na ovom mjestu - rekao je Kovačević.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je da je hrvatski Mig u sred bijela dana na izbjegličku kolonu koja se vidjela poput kineskog zida iz svemira ispalio rakete koje su ubile desetoro a ranile još 50 ljudi.

-To je najveća tragedija kada kada je riječ o stradanju djece u ratu devedesetih. Toliko djece da da se ubije u jednoj sekundi nigdje se nije desilo - rekao je Štrbac i naglasio da za ovaj zločin još niko nije odgovarao. 

Dodao je da ni prilikom suđenja hrvatskim generalima u Hagu na red nije došla Petrovačka cesta. 

- Godinama traje krivični postupak protiv nepoznatih hrvatskih  pilota pred Tužilaštvom u Sarajevu - rekao je Štrbac.

Okupljeni na obilježavanju stradanja na Petrovačkoj cesti poručili su da Darinka, Jovica, Mirjana, Nevenka, Žarko, Krstan, Darko, Branko, Mirko i Milka ne smiju nikada biti zaboravljeni.  

U akciji “Oluja” u avgustu 1995. godine sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 220.000 Srba, a oko 2.000 ih je poginulo i nestalo.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.