Mladi govore jezikom simbola i skraćenica

BANjALUKA - Miješanje ćirilice i latinice, ubacivanje engleskih riječi kao što su "cool", "thanks" ili "yes", pleonazmi poput "mala kućica", te "ne znam" koje pišu zajedno, svakodnevica su sve više osnovaca i srednjoškolaca, ali i mnogobrojnih studenata, što pokazuje da je stanje i više nego alarmantno, kada je riječ o pismenosti mladih u RS.

Stručnjaci ističu da su računari, televizija i mobilni telefoni najveći uzroci sve veće nepismenosti među mlađom generacijom, koja umjesto da čita dobru knjigu, svakodnevno igra video-igre i dopisuje se putem mnogobrojnih društvenih mreža, a obaveznu lektiru najčešće pronalazi prepričanu na internetu.

Postalo je uobičajeno da u pismenim sastavima, na času srpskog jezika i književnosti, nastavnici nailaze na engleske riječi poput "By Milic@", "The End" i "Let me Think".

Mnogi đaci u Srpskoj ne znaju ni kako se pišu ćirilična slova "Š", "Đ", "Ž", a nisu rijetki ni oni koji umjesto ćiriličnog slova "V" ili čak "L", upotrebljavaju "W". Postoji i veliki broj onih koji ne znaju da pišu latinično slovo "Dž", već pišu "Đ". Mladi danas često umjesto "koji" pišu "koi", a pomoćni glagol "biti" nepravilno mijenjaju, pa se tako nerijetko mogu vidjeti rečenice poput "Koi bih ti mobilni željela?".

Prema riječima direktora Republičkog pedagoškog zavoda RS Mirka Banjca, u sistemu obrazovanja postoje ozbiljni problemi, posebno kada je riječ o pismenosti mladih, koja je na nezavidnom nivou.

- Sve više profesora i nastavnika srpskog jezika se žali da mnogi đaci posežu za skraćenim komentarima o pročitanim knjigama na raznim internet stranicama, pa kasnije to prezentuju u školi - rekao je Banjac.

Naglasio je da je pismenost u Srpskoj ugrožena, te da problem nije samo zastupljen u školskim klupama, već i na fakultetima.

- Čak i studenti Učiteljskog fakulteta, sa kojima se susrećem imaju dosta nizak standard pismenosti i vrlo malo znaju. Nažalost, danas je ocjena postala mjerilo kvaliteta, bez obzira na to šta iza nje stoji - istakao je Banjac.

Dodao je da je neophodna akreditacija i nastavnika, i učenika, te nastavnih planova i programa.

Da je pismenost na jako niskom nivou među mladima u Srpskoj smatra i docent doktor na predmetu srpski jezik na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Milanka Babić, koja ističe da je problem komunikacione kulture izražen i u usmenom i u pismenom vidu.

- Mnogi mladi ne razliku ni generacijske kodove u pozdravljanju, oslovljavanju i komunikaciji sa starijim ljudima, pa se tako dešava da profesora pozdravljaju sa "zdravo" ili "ćao" - istakla je Babićeva i dodala da su engleske riječi postale pravi trend u našem jeziku.

Babićeva je rekla bi više pažnje trebalo posvetiti pravopisu, gramatici i kompletnom opismenjavaju mladih.

Dekan Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Mladenko Sadžak rekao je da mladi svakako više vremena treba da provode čitajući lektire ili neke kvalitetne knjige, umjesto za računarom.

- Svakako da je dobra knjiga vrednija od neke prepričane literature na internetu. Srećom, do sada se nisam susretao sa studentima koji su pravili neke ogromne gramatičke greške, kao što je to možda slučaj sa mladima nižeg uzrasta - rekao je Sadžak.

Rukopis

Banjac je rekao da su mnogi stanovnici RS, ali i cijelog regiona i šire, zbog računara i mobilnih telefona izbacili iz upotrebe svoj rukopis, kao svojstvo ličnosti.

- Mnoge karakterne crte ličnosti određuje rukopis, kojeg danas nema. Ozbiljno se zalažem da se u niže razrede osnovnih škola uvede "lijepo pisanje", što bi na neki način bio pomak u opismenjavanju mladih - rekao je Banjac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.