Miloš Komljenović, direktor RUGIP: Lična karta svake nekretnine u RS na jednom mjestu

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) od 2014. godine bilježi poboljšanja u radu, što je konstatovala i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS. Revizori su upravi 2013. godine dali 13 preporuka, za 2014. i 2015. po sedam, a za 2016. godinu tri za finansijske izvještaje i tri za usklađenost poslovanja, rekao je direktor RUGIP-a Miloš Komljenović.

Opredjeljenje RUGIP-a u 2017. godini je, dodao je on, da nastavi sprovođenje preporuka revizora, ali da prvenstveno obezbijedi nesmetan i efikasan rad svih organizacionih jedinica uprave raspoređenih na teritoriji cijele Srpske.

* GLAS: Kako komentarišete nalaze i preporuke iz izvještaja Glavne služba za reviziju javnog sektora za 2016, u kojem je RUGIP dobio mišljenje s rezervom?

KOMLjENOVIĆ: Glavna služba za reviziju javnog sektora konstatovala je da finansijski izvještaji RUGIP-a istinito i objektivno prikazuju, u svim materijalnim aspektima, finansijsko stanje imovine i obaveza na dan 31. decembar 2016. godine i izvršenje budžeta za prošlu godinu u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja. Zbog povećanog obima posla u upravi je krajem 2013. bilo 159 zaposlenih na određeno vrijeme, a 2016. godine za isti ili čak veći obim posla 66, što znači da smo kontinuirano radili na rješavanju ovog pitanja. Revizori su imali zamjerke u vezi sa postupcima javnih nabavki sprovođenih putem direktnog sporazuma, a radi se o nabavkama koje su pokretane u vanrednim situacijama, kao što su popravka vodovodnih cijevi zbog poplave, električnih i telefonskih instalacija, bojlera, urušenih polica za arhivu i drugim sitnim intervencijama koje je nemoguće precizno planirati. Nabavke su bile vrijednosti od 1,70 do 990 KM bez PDV-a, kao što je i propisano. Činjenica je da RUGIP radi u skladu sa zakonima i drugim propisima, poštujući programe i planove rada koje su usvojili Narodna skupština i Vlada RS. To je potvrđeno i u izvještaju o finansijskoj reviziji za 2016. godinu, o kojem sam govorio, a u kojem je jasno navedeno da nema zloupotrebe službenog položaja, ni elemenata krivičnog djela. U javnosti se često pogrešno tumači da su neke stranke u postupcima pred RUGIP-om povlaštene ili da bi to trebalo da budu. Nažalost, česte su i zlonamjerne ocjene projekata koje sprovodimo, a koji su od ogromnog značaja za cijelu Srpsku i sve njene građane, poput projekta uspostavljanja jedinstvene evidencije o nepokretnostima.

* GLAS: Dokle se stiglo sa tim projektom i šta građani mogu da očekuju od njega?

KOMLjENOVIĆ: Do sada je u RS osnovan novi katastar nepokretnosti u 154, a u toku je osnivanje u još 38 katastarskih opština. Do kraja godine uspostavljanje jedinstvene evidencije o nepokretnostima odnosno novog katastra trebalo bi da bude završeno u svim katastarskim opštinama na teritoriji političkih opština Sokolac, Han Pijesak, Rogatica, Bileća i Čajniče. Postupkom osnivanja novog katastra nepokretnosti, podaci o nepokretnostima, pravima i nosiocima prava svojine na nepokretnostima biće vođeni u jedinstvenoj evidenciji, kod jednog organa, a stranke će dobijati jedan izvod iz javne evidencije (jedinstveni list nepokretnosti). To znači da građani više neće morati odlaziti na više mjesta da bi dobili izvode iz javnih evidencija, biće smanjeno i prosječno vrijeme čekanja u kancelarijama i novčane naknade za pribavljanje dokumentacije. Osnivanjem jedinstvene, tačne i ažurne evidencije o nepokretnostima, prava na njima i nosiocima tih prava, biće povećana vrijednost zemljišta i drugih nepokretnosti, olakša pravni promet i pristup kreditima i pospješena investiciona gradnja, što je od ogromnog značaja posebno za poslovnu zajednicu i buduće investitore i druge nosioce prava svojine na nepokretnostima.

* GLAS: Na kojim još važnim poslovima radite ove godine?

KOMLjENOVIĆ: Zahvaljujući švedskom donatorskom projektu za unapređenje zemljišne administracije CILAP radimo i na uspostavljanju novih adresnih registara u lokalnim zajednicama u RS i centralnog adresnog registra koji će voditi RUGIP. Riječ je o evidenciji svih ulica i kućnih brojeva stambeno-poslovnih objekata na području jedne lokalne zajednice u digitalnom obliku, zahvaljujući kojoj više neće biti adresa sa kućnim oznakama b.b.. Opštine Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Istočni Stari Grad su već uspostavile ovaj registar, a do kraja godine adresni registri bi trebalo da budu uspostavljeni na području Bijeljine, Prijedora, Trebinja, Zvornika, Laktaša, Pala, Sokoca i Trnova. Uspostavljanje adresnih registara do kraja godine predviđeno je i u opštinama Kneževo, Mrkonjić Grad, Šipovo, Ribnik, Teslić, Srbac, Derventa, Modriča, Prnjavor, Šamac, Pelagićevo, Lopare, Vlasenica, Ugljevik i Rogatica. U okviru istog projekta radimo i na uspostavljanju registara kupoprodajnih cijena, koji podrazumijeva formiranje baze podataka o cijenama po kojima se trguje nekretninama na području neke lokalne zajednice, a od kojeg će veliku korist imati građani, lokalne zajednice i RS u cjelini.

* GLAS: Nedavno ste sa firmom SAGA iz Beograda potpisali ugovor za izradu softverskog sistema za digitalni arhiv RUGIP-a vrijedan 76.000 evra. Kakve će koristi imati građani od digitalnog arhiva?

KOMLjENOVIĆ: Uspostavljanje digitalnog arhiva predviđeno je do kraja ove godine u okviru donatorskog projekta koji RUGIP realizuje u saradnji sa Državnom geodetskom upravom Norveške. Uspostavljanje digitalnog arhiva će biti od velike koristi za zaštitu arhivske građe i dokumentacije, obezbijediće bržu dostupnost dokumentacije radnicima RUGIP-a u obavljanju svakodnevnih poslova, što će povećati efikasnost u radu i omogućiti bolju dostupnost arhivske dokumentacije zainteresovanim korisnicima.

Region dijeli iste probleme

* GLAS: RUGIP učestvuje i u mnogim regionalnim projektima. Da li region, kada je u pitanju zemljišna administracija, dijeli slične probleme?

KOMLjENOVIĆ: Upravo tako i to međunarodni donatori prepoznaju pomažući nam da u saradnji i razmjeni iskustava pravimo pomake i postižemo bolje rezultate. Nedavno sam boravio u Holandiji koja će pomoći realizaciju projekta čiji je cilj poboljšanje pristupa geoprostornim podacima i harmonizacija geoprostornih podataka. Jedan od aktuelnih izazova u zemljišnoj administraciji jeste stvaranje boljeg pravnog, organizacionog i tehničkog okvira za uspostavljanje infrastrukture geoprostornih podataka, na čemu RUGIP intenzivno radi. Bez ovih podataka, na primjer, ne bismo mogli provjeriti vremensku prognozu, pronaći odgovarajući restoran, izabrati izletište ili provjeriti stanje na putevima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.