Milan Mataruga, novi rektor Univerziteta u Banjaluci, za Glas Srpske: Strahujem da ćemo moliti mlade da kod nas studiraju

Dragana Keleč
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Milan Mataruga, novi rektor Univerziteta u Banjaluci, za Glas Srpske: Strahujem da ćemo moliti mlade da kod nas studiraju

Polazeći od demografskih procesa na ovim prostorima, plašim se skorije budućnosti u kojoj ćemo se boriti za svakog potencijalnog studenta i moliti i dokazivati zašto baš kod nas trebaju studirati.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" novi rektor Univerziteta u Banjaluci Milan Mataruga.

- Treba raditi na unapređenju kvaliteta i obezbjeđenju najboljih uslova za studiranje. Da se borimo da što više studenata upišemo, pri tome strogo poštujući kadrovske i materijalne resurse - poručio je Mataruga.

* GLAS: Šta je prvo što ćete uraditi kao novi rektor?

MATARUGA: Tražiti saradnike sa dosta znanja, iskustva i dobre volje. Ljude koji vjeruju u bolju budućnost i koji na prvo mjesto stavljaju razvoj Univerziteta, a time i razvoj Banjaluke i RS. Oslanjajući se, pri tome,  na energiju mlađih i mudrost i iskustvo starijih. Planiram uraditi analizu stanja u svim segmentima. Očekujem da će definisane strateške ciljeve i akcione planove do 2020. godine, Senat i Upravni odbor usvojiti vrlo brzo, čime će za sve postati obavezujući.

* GLAS: Koji su Vaši ciljevi i prioriteti u radu?

MATARUGA: Jačanje međunarodne saradnje kroz podsticanje i nagrađivanje onih koji ostvaruju zapažene rezultate. Cilj je biti među 2.000 univerziteta na vebometriksovoj rang listi. Univerzitet u Banjaluci treba biti ogledalo RS. Da stvara i promoviše nauku, istraživanje, inovativnost i kulturu.

* GLAS: Koliko je značajna komunikacija na relaciji rektor-dekani-profesori-studenti i da li će Vaša vrata uvijek za njih biti otvorena?

MATARUGA: Veoma važna. U svakoj prilici i na svakom nivou. Vremena "stroge hijerarhije" su iza nas. Kroz razgovore trebamo tražiti najbolja rješenja. Ljudi su oni koji mijenjaju i grade, koji imaju ideje, jer kada se to postigne i izgradi, kapital sam dođe. Svako želi da radi sa najboljim, niko sa lošim. Moj moto je "Svi smo dobri i uspješni onoliko koliko je Univerzitet prepoznatljiv tamo gdje se krećemo i promovišemo".

* GLAS: Kolika je odgovornost dekana i rektora za kvalitet upisne politike? Kako izbjeći loše upisne kvote?

MATARUGA: Vjerujem da će moj stav po ovom pitanju biti drugačiji od većine. Polazeći od  demografskih procesa na ovim prostorima, plašim se skorije budućnosti u kojoj ćemo se boriti za svakog potencijalnog studenta, moliti i dokazivati zašto baš kod nas treba da studiraju. Hoću reći da očekujem da ćemo "upisne kvote" brzo staviti ad akta. Zato treba da radimo na unapređenju kvaliteta, obezbjeđenju najboljih uslova za studiranje, da se borimo da što više studenata upišemo, pri tome strogo poštujući kadrovske i materijalne resurse.

* GLAS: Jeste li za centralizaciju ili decentralizaciju Univerziteta? Gdje su prednosti, a gdje mane?

MATARUGA: Nisam za centralizaciju kao ni za decentralizaciju. Zalažem se za funkcionalnu integraciju uz jačanje značajnog stepena autonomije organizacionih jedinica. Oštro ću se suprotstaviti centralizaciji pod okvirima "pseudointegracije", te ojačati ulogu, slobodu, a time i odgovornost dekana i rukovodstva svakog fakulteta.

* GLAS: Kod nas, kao i u regionu prisutan je odlazak mladih visokoobrazovanih ljudi. Kako to zaustaviti?

MATARUGA: Jedino pravo rješenje je podsticanje i razvoj privrede. A to Univerzitet sam po sebi ne može. Ono što možemo jeste da podstičemo da student generacije dobije nagradu, besplatno usavršavanje, kao i mogućnost da se uključi u naučnoistraživačke projekte. I na kraju da najbolji od njih kod nas dobiju stalno zaposlenje.

Ulaganje u obrazovanje

* GLAS: Koliko ste zadovoljni ulaganjem u obrazovanje i naučno-istraživački rad?

MATARUGA: U poređenju sa okruženjem izdvajanja su veoma mala. Poređenja radi, Univerzitet u Mariboru, gradu manjem od Banjaluke, sa manje studenata i fakulteta, ima budžet od oko 84 miliona evra što je gotovo četiri puta više od našeg Univerziteta.

Više prihoda moramo tražiti u fondovima EU, međunarodnim naučnim projektima, IPA pretpristupnih fondovima, od Svjetske banke, EIF fonda, Evropske investicione banke i slično.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.