Maloljetnici i njihova privatnost u fokusu: Šta donosi novi zakon u BiH i kako to izgleda u EU?

Novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka u BiH (usvojenim početkom 2025), između ostalog, posebno su uređena prava djece – osjetljive i ranjive kategorije nosioca podataka.

Novi Zakon zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH značajno približava BiH  evropskim standardima, a pitanja prava djece su u njegovom središtu.

Zašto su prava djece važna? Djeca imaju pravo na zaštitu privatnosti, ali često ne razumiju rizik koji može nastati nepravilnom obradom njihovih podataka. Njihovi podaci (ime, škola, fotografije, navike) mogu se iskoristiti za profilisanje, reklamne kampanje ili druge manipulacije. Pravnim normama štiti se njihovo pravo na autonomiju, privatnost i nesputan razvoj.

Najvažnije novine Zakona u BiH

Prema novom Zakonu građanima, pa i maloljetnicima, pripadaju sljedeća prava: pristup sopstvenim podacima, ispravka, brisanje (pravo na zaborav), ograničenje obrade, prenosivost i prigovor. Obrađivači su dužni jasno informisati djecu i roditelje o ovim pravima, na jeziku prilagođenom uzrastu.

Dakle, u vezi sa neposrednim nuđenjem usluge informacionog društva djetetu, obrada ličnog podatka djeteta zakonita je ako dijete ima najmanje 16 godina. Ako je dijete mlađe od 16 godina, takva obrada je zakonita samo ako i u mjeri u kojoj je saglasnost dao ili odobrio roditelj, usvojilac, staratelj djeteta ili drugi zastupnik djeteta.

 Kontrolor podataka mora da uloži razumne napore prilikom provjere da li je saglasnost u tim slučajevima dao ili odobrio roditelj, usvojilac, odnosno staratelj djeteta, uzimajući u obzir dostupnu tehnologiju.

GDPR i dodatna zaštita za djecu

U EU, GDPR je postavio jasna pravila:

•  Obrada podataka djece mlađe od 16 godina (neke države dozvoljavaju 13) je moguća samo uz potvrđenu roditeljsku saglasnost.
•  Saglasnost mora biti jasna, informisana i razumljiva, bez prešutnih podešavanja ili komplikovanih termina.
•  Profilisanje djece je strogo zabranjeno ako može imati značajne efekte – poput reklamiranja ili automatskog odlučivanja.
•  GDPR zahtijeva primjenu privatnosti po dizajnu i podrazumevanoj postavci (Privacy by Design and Default) – posebno važno kad se radi o dječijem sadržaju.

Prakse i preporuke iz regiona i svijeta

• UK Children’s Code (ICO): zahtijeva da aplikacije i igre za djecu imaju pojačane standarde privatnosti, veliki nivo zaštite, minimalno prikupljanje podataka i jasne kontrole bez „dark patterns“.
• GDPR odbor i UK regulator (ICO) naglašavaju da obrada mora biti dostupna i transparentna, a djeci, po mogućstvu, treba dati mogućnost da izraze svoj stav.

Prednosti poštovanja ovih prava

• Djeca i roditelji imaju povećano povjerenje u platformu ili instituciju.
• Obrađivači minimiziraju rizik od sankcija od strane nadležnih tijela zbog neusklađenosti.
• Podiže se svijest o odgovornom, etičkom digitalnom okruženju.

Agencija za zaštitu ličnih podataka treba p osebno upozoriti kontrolore da:

•  Prilagode obavještenja o privatnosti uzrastu (clear consent forms).
•  Ograniče količine prikupljenih podataka samo na neophodne.
• Omoguće djeci jednostavan način ostvarivanja njihovih prava – pristup, brisanje, prenosivost.

Dakle, novim Zakonom prava maloljetnika više nisu nevidljiva linija u tekstu, nego bitna obaveza. GDPR i praksa u EU jasno pokazuju da nisu dovoljni spoljašnji pritisci – prava djece treba štititi aktivno i preventivno. U digitalnom vremenu, informisanost roditelja, odgovornost institucija i zakonodavni okvir moraju biti povezani kako bismo zaštitili njegove najranjivije korisnike – djecu.

Autorski tekst advokata Jovane Diljević, sertifikovani stručnjak za zaštitu ličnih podataka

Tekst ne predstavlja pravni savjet, već lični stav autora.

Više informacija o novom Zakonu o zaštiti ličnih podataka u BiH i kako uskladiti poslovanje možete pronaći na: www.jovanadiljevic.com

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.