Foto: Loši đaci hrle na društvene nauke
Banjaluka - Da petice i četvorke nisu presudne za dobijanje indeksa pokazuju podaci dva javna univerziteta u Srpskoj, koji su u prvom upisnom roku upisali 159 svršenih srednjoškolaca koji su iz klupa izašli sa prosjekom ocjena ispod tri.
Svršeni maturanti sa peticama u đačkim knjižicama uglavnom jure na tehničke i prirodne nauke, dok se na društvene smjerove prijavljuju i učenici koji su srednju školu završili sa mršavom trojkom. Tako se za polaganje prijemnog ispita na banjalučkom Univerzitetu prijavilo 87 kandidata koji su u srednjoj školi imali prosjek ocjena manji od tri.
- Kandidati sa slabijim uspjehom su se prijavljivali na sve fakultete koji su u sastavu Univerziteta, izuzev na Medicinski, a prijemni ispit je položilo njih 56 - rekli su na Univerzitetu u Banjaluci.
Istakli su da je najveće interesovanje maturanata sa prosjekom ispod tri vladalo za studijski program predškolsko vaspitanje na Filozofskom fakultetu, gdje se prijavilo osam takvih kandidata.
- Međutim, niko od njih nije ostvario pravo na upis jer nisu položili prijemni ispit. Najviše takvih kandidata primljeno je na Fakultet političkih nauka, te Filološki, Filozofski i Pravni fakultet - dodali su na banjalučkom Univerzitetu.
Prvu godinu studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu u prvom upisnom roku upisala su 962 brucoša, od čega 103 njih koji su srednju školu završili sa prosjekom ocjena manjim od tri. Najviše maturanata sa lošim prosjekom primljeno je na Filozofskom fakultetu, i to 20, Ekonomskom fakultetu Pale, gdje ih je upisano 16, te Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta, njih 14.
- Muzička akademija, Medicinski fakultet i Akademija likovnih umjetnosti u Trebinju nisu upisale nijednog studenta sa prosjekom ocjena ispod tri, dok su svi drugi fakulteti upisivali maturante sa takvim prosjekom - kazali su na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
Ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS Srđan Rajčević kaže da ne znači da će oni koji su fakultet upisali sa slabijim prosjekom biti loši studenti.
- Primaran nam je prosjek koji ljudi postignu tokom studija, ne u srednjoj školi - rekao je Rajčević. On je istakao da bi ograničavanje upisa po osnovu ostvarenog prosjeka iz srednje škole dovelo do još poraznijih rezultata kada je riječ o broju upisanih studenata.
- Maturanti sa lošijim prosjekom se mahom upisuju na društvene nauke i ono što možemo uraditi je da na suptilan način destimulišemo mlade koji žele upisati suficitarna zanimanja, a sve s ciljem kako bi se što više njih opredijelilo za prirodne i tehničke nauke. Tome moramo težiti jer je za tim profilima najveća potražnja - zaključio je Rajčević.
Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić kaže da upravo oni studenti koji iz srednjih škola izlaze sa lošim prosjekom u najvećem procentu i napuštaju studije.
- Prema standardima, ti procenti se kreću od deset do 15 odsto, ali kod nas je na svim fakultetima ta brojka znatno veća. Oni koji upisuju strane jezike ne moraju biti izuzetno dobri srednjoškolci ako imaju afiniteta prema jezicima. Takođe, ako studenti zaista vole poziv koji su izabrali, oni imaju motiv da završe fakultet bez obzira na slabiju poleđinu iz srednje škole - ocijenio je Pašalić.
Član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić smatra da je upis “loših” đaka posljedica obaranja kriterijuma u osnovnom i srednjem obrazovanju, što se prelilo na univerzitete.
- Ne mogu se mladi na fakultetima podučavati znanju koje su morali steći u osnovnoj i srednjoj školi. Obaranje kriterijuma vodi ka lošim rezultatima visokog obrazovanja jer su profesori zbog tih “loših” maturanata primorani da tokom ispita spuštaju kriterijume, a žrtve su oni dobri, vrijedni studenti koji imaju znanje - kazao je Trivić.
Prosječna ocjena kandidata za polaganje prijemnog ispita na fakultetima koji su u sastavu banjalučkog Univerziteta ne može biti manja od 2,6.
- Nijedan maturant sa manjim prosjekom ocjena nije mogao konkurisati za upis - kazali su na Univerzitetu u Banjaluci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike