Ljekovito bilje na svakom koraku

ROGATICA - Iako je ušao u devetu deceniju života, Đorđe Đuran iz Rogatice ne propušta nijedan dan a da ne boravi u prirodi zbog koje je kaže uspio da "na nogama" doživi duboku starost. Đuran je rekao da ga u obilazak rogatičkih brda, livada i šuma mami mnoštvo ljekovitog i drugog bilja koje naučno još nije dovoljno istraženo.

- Ovo je jedino područje u BiH gdje se biljka sasa, koja je najljepša proljećna cvjetnica, može naći. Tu je i vrlo rijedak i na ovim prostorima do sada nepoznat žuto-cvjetni jedić. Hodajući prelijepim i prostranim krajolicima rogatičkim, naišao sam i na stanište bijelo-cvjetnog divljeg maka i mrtve bijele koprive, kao i do sad u flori BiH nepoznate žutike - rekao je Đuran.

Ovaj nekadašnji vrtlar, koji je godinama sarađivao sa poznatim botaničarem Čedomilom Šilićem, sa porodicom skrasio se u gradu na obalama Rakitnice poslije egzodusa sarajevskih Srba 1996. godine.  Sarajevo i Pionirsku dolinu, gdje je živio, nikad neće prežaliti. Spas za srce i dušu našao je u bogatoj flori rogatičkog kraja.

- Manjeg područja, a razuđenije flore rijetko se može naći kao što je opština Rogatica. Tu su vodotoci četiri rijeke Rakitnice, Prače, Drine i Žepe, planine Sjemeć i Devetak, a nisu daleko ni obronci Romanije  - priča čika Đorđe.

On je naglasio da sve to utiče da okolina Rogatice bude stanište više od više od 50 različitih ljekovitih biljaka.

- To su pravi rezervati širom opštine. Od drveća koja služe za spravljanje narodnih lijekova tu je bor sa svojim mladim izbojcima, hrast kitnjak i lužnjak, krkovina, brekinja, oskoruša, kleka, glog... Od biljaka tu je kamilica, suručica, gavez, odoljen, trava iva, sapunjača, plućnjak, angelika-kravojac, kantarion, majčina dušica, maslačak i mnoge druge ljekovite travke - istakao je Đuran.

Žali što se u Rogatici više ne radi na popularizaciji prirodnih ljepota, posebno boričke međeđe lijeske koja je našla mjesto i u "Atlasu dendroflore BiH" Čedomla Šilića i čuvene srpske (Pančićeve) omorike koja raste na više lokaliteta rogatičke opštine.

Vrtlar

Bio je dugogodišnji vrtlar Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U Muzej je došao kao mlad poljoprivredni tehničar davne 1964, a kakav je radnik bio piše u "Spomenici 100 godina rada Zemaljskog muzeja BiH 1888-1988".

- Glavni vrtlar važio je za odličnog poznavaoca flore u BiH. Imao je razvijen i urođen smisao za uočavanje biljnih oblika, a odlično je memorisao naredna i latinska imena biljaka, što ga je izdvajalo od ostalih vrtlara ovog muzeja - navodi se u "Spomenici".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.