Kraj prikrivanju povreda na radu: Uvodi se registar

BANjALUKA - Uspostavljanje centralnog registra povreda na radu u Srpskoj trebalo bi da omogući efikasnije evidentiranje povreda i profesionalnih oboljenja, spriječi njihovo prikrivanje i obezbijedi pouzdanije podatke za unapređenje zaštite zdravlja radnika, a ovaj sistem bi, prema očekivanjima Saveza sindikata Srpske, trebalo da bude u funkciji iduće godine.

Vlada Republike Srpske prihvatila je informaciju o namjeri uspostavljanja registra, koji bi trebalo da bude digitalizovani sistem u vlasništvu Zavoda za medicinu rada i sporta Republike Srpske. Za njegovo uvođenje potrebno je izmijeniti Zakon o zaštiti na radu, a nadležna ministarstva zadužena su da, u saradnji sa sindikatima i Zavodom, pokrenu aktivnosti na izradi akcionog plana i realizaciji ovog projekta.

Predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković rekao je za "Glas" da je uspostavljanje centralnog registra zahtjev na kojem sindikat insistira već dvije godine te da je odlukom Vlade napravljen važan korak ka rješavanju problema u oblasti zaštite na radu.

- Ovo će sigurno doprinijeti značajnom poboljšanju stanja, prije svega kada je riječ o prijavljivanju povreda na radu. Do sada je bilo dosta problema, a registar će omogućiti da na jednom mjestu imamo podatke na osnovu kojih ćemo moći analizirati zbog čega, kada i na koji način dolazi do povreda te planirati mjere za unapređenje zaštite zdravlja na radu - istakao je Stanković.

On je naglasio da u Srpskoj godišnje bude zabilježeno oko deset smrtnih povreda na radu, uz desetine teških povreda, zbog čega je neophodno ozbiljnije pristupiti zaštiti radnika. Prema njegovim riječima, uspostavljanje ovog sistema očekuje se nakon što budu usaglašene izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, uključujući i obrazac za prijavu povrede na radu.

- Očekujemo da bi već u prvom kvartalu sljedeće godine mogli da imamo uspostavljen centralni registar povreda na radu u Srpskoj, što će sigurno doprinijeti značajnom poboljšanju stanja - rekao je Stanković.

Objasnio je da bi digitalizacija trebalo da omogući bržu i jednostavniju prijavu svake povrede, bez obzira na njenu težinu te da bi Zavod za medicinu rada i sporta bio zadužen za vođenje evidencije, analizu podataka i izradu projekcija. 

- Kada se radnik povrijedi i javi zdravstvenoj ustanovi, povreda bi morala biti automatski prijavljena, dok je poslodavac dužan da je prijavi ako se dogodi u preduzeću. Tako bi bile  spriječene situacije u kojima se povrede prikrivaju ili se od radnika traži da ne prijave da su se povrijedili na radnom mjestu - naveo je Stanković.

On je dodao da se sada obrasci o povredama dostavljaju na više adresa, ali da se podaci ne objedinjuju na način koji bi omogućio njihovu cjelovitu analizu.

Stanković je ukazao i na potrebu pooštravanja kaznene politike za poslodavce koji ne poštuju propise o zaštiti na radu, ocjenjujući da su postojeće kazne često nedovoljne da bi ih odvratile od kršenja zakona.

- Za devet mjeseci ove godine zabilježene su po tri smrtne povrede na radu u građevinarstvu i šumarstvu te po jedna u poljoprivredi i ostalim djelatnostima. Na jednom gradilištu poginuo je radnik, a utvrđeno je sedam nepravilnosti, dok je poslodavac kažnjen sa svega 2.000 maraka. Potrebno je povećati kazne kako poslodavcima ne bi bilo isplativije da ih plate nego da poštuju propise - istakao je Stanković.

Predsjednik Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS Predrag Zorić saglasan je da je digitalizacija evidencije dobra inicijativa, ali smatra da je prije njenog uvođenja potrebno jasno definisati način prijavljivanja povreda, njihovu kategorizaciju i odgovornost svih učesnika u postupku.

- Digitalizacija je dobra, ali se postavlja pitanje validnosti podataka i toga ko će ih unositi, da li poslodavac ili ljekar koji je utvrdio povredu. Sada postoji više obrazaca koji se dostavljaju na različite adrese, a neophodno je da svi koji učestvuju u ovom procesu imaju jasno definisanu ulogu - rekao je Zorić.

On je ukazao na to da je važno razlikovati vrste i težinu povreda, jer se pod povredom na radu mogu podrazumijevati različite situacije, od manjih posjekotina do povreda koje dovode do trajnog invaliditeta.

- Postoje različite kategorizacije, ali ljekari u domovima zdravlja, inspekcija, poslodavci i sindikati nemaju uvijek istu platformu za razgovor o tome. Zato je važno da bude precizno utvrđeno ko prijavljuje povredu, ko određuje njen stepen i na koji način se podaci evidentiraju - naveo je Zorić.

ODGOVORNOST RADNIKA

Prema riječima Predraga Zorića zaštita na radu prvenstveno je obaveza poslodavca, koji mora obezbijediti propisane mjere i sredstva zaštite, ali je neophodno definisati i odgovornost radnika u slučajevima kada ne poštuje bezbjednosna pravila.

- Ako su radniku obezbijeđena sredstva zaštite i propisan bezbjedan način rada, a on to ne poštuje, smatram da i taj aspekt treba urediti. Potrebno je razgovarati o obavezama svih učesnika, od prevencije i zdravstvenih pregleda do prijavljivanja i evidentiranja povreda - istakao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.