Kompanija Tamaris iz Laktaša ugostila banjolučke stude

Ovdje su odlični uslovi za terensku nastavu, jer tu ima više od 150 različitih formi ukrasnog drveća i žbunja. Možemo se upoznati sa različitim metodama i tehnikama njihovog razmnožavanja, rekao Milan Mataruga

LAKTAŠI - Stotinjak studenata banjolučkog Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta bili su gosti, više od 30 hektara velikog rasadničkog kompleksa kompanije "Tamaris" u Mrčevcima kod Laktaša. Ova posjeta banjolučkih studenata rezultat je potpisanih sporazuma, koji ovi fakulteti imaju sa "Tamarisom" o obavljanju redovne praktične nastave. Studenti su se na licu mjesta mogli upoznati sa proizvodnjom u najelitnijem rasadniku BiH. Studenti Šumarskog fakulteta već petu godinu dolaze u ovaj rasadnik na praktičnu nastavu. Za razliku od njih, sporazum koji je ova kompanija nedavno potpisala sa banjolučkim Poljoprivrednim fakultetom doveo je u rasadnik i prvu grupu njihovih studenata sa treće godine. Dok sporazum sa Poljoprivrednim fakultetom podrazumijeva i korišćenje laboratorijskih usluga vezanih za proizvodnju bezvirusnih sadnica, dotle ugovor sa Šumarskim fakultetom podrazumijeva obavezu kontrole zdravstvenog stanja i kvaliteta sadnog materijala. To znači da Šumarski fakultet svojim ugledom i strukom stoji iza svake sadnice, koja iz ovog rasadnika izađe na domaće i svjetsko tržište. - Ovdje imamo odlične uslove za obavljanje terenske nastave, jer se tu, na relativno maloj površini, može vidjeti više od 150 različitih formi ukrasnog drveća i žbunja. Možemo se upoznati sa različitim metodama i tehnikama njihovog razmnožavanja, kao i sa svim što prati proizvodnju sadnog materijala. Ujedno ovo je i poligon gdje su postavljeni naši ogledi i eksperimenti. Pored toga ovo je jedini rasadnik koji svoju proizvodnju plasira izvan BiH - rekao je docent Šumarskog fakulteta u Banjoj Luci Milan Mataruga. Sa posjetom banjolučkih studenata poklopio se i odlazak prvog proljećnog kontigenta od 2.000 sadnica, za mondensko rusko ljetovalište Soči. - To je nastavak realizacije prošlogodišnjeg potpisanog ugovora sa ruskim preduzetnikom Dmitrijem Vjačeslavovičem, vrijednog oko milion i po američkih dolara. Ugovor podrazumijeva prodaju 300 hiljada sadnica, koje će krasiti vile ruskih bogataša. U Rusiji je i 30 naših radnika i inženjera koji kreiraju i uređuju buduće vrtove. U ovaj aranžman spada i izvoz nekoliko novih ukrasnih biljaka, koje su genetski kreirane u laboratorijama naše kompanije - istakao je vlasnik kompanije "Tamaris" Milorad Janjetović. Kada je riječ o specifičnim biljnim vrstama koje se uzgajaju u rasadniku ove kompanije i koje predstavljaju atraktivni izvozni brend Republike Srpske ne može se zaobići žuta bukva, poznatije pod nazivom "zlatija". - Riječ je o jedinstvenom primjerku koji je pronađen u prirodi kao spontana mutacija u blizini Kotor Varoša i nešto što svojim izgledom i načinom grananja odudara od svoje vrste -naglasio je Mataruga. Važan izvozni proizvod kompanije "Tamaris", pored žute bukve, je i drvo "ginka bilobe", čija su ljekovita svojstva i te kako zanimljiva farmaceutskoj industriji. Za ovo japansko drvo, vezana je zanimljiva priča. Nakon što su 1945. godine Amerikanci bacili atomsku bombu na Hirošimu spaljeno je bilo i drvo "ginka". Iduće godine drvo je procvjetalo, dokazujući da je jače i od radijacije. Sve ovo što "Tamaris" danas proizvodi i izvozi ima iza sebe impozantan broj evropskih i svjetskih ISO i OHSAS standarda. Tu je i priznanje međunarodnog i prestižnog sajma "Eureka", nakon kojeg je etiketa "Tamaris" postala prepoznatljiv, zaštićen i izvozni brend ne samo Srpske, već i jugoistočne Evrope. - U planu nam je proizvodnja od milion sadnica godišnje. Pored izvoza radimo i značajne projekte u banjolučkoj regiji. Iza nas je i uređenje "Akva parka" u Banjoj Luci, kao i banjskog kompleksa u Slatini kod Laktaša. U tom smislu od priznanja "Eureka" više sam ponosan na ovogodišnju nagradu "Povelja grada Banje Luke", jer priznanje ljudi među kojima živiš i radiš uvijek je nekako draže i ljepše od svjetskih priznanja - rekao je Milorad Janjetović. D. DAVIDOVIĆ Žuta bukva Žuta bukva je otkrivena u Srbiji u okolini Vranja još 1890. godine. Mještani su donijeli njene grane načelniku opštine, koji ih je poslao u Beograd u stručnu šumarsku službu da se odredi šta je u pitanju. Šumarska služba je konstatovala da je to bolesno drvo. Dok su dvije godine naučni krugovi u Srbiji raspravljali, radi li se o bolesnom drvetu ili o novoj biljnoj vrsti, jedan rasadničar iz Njemačke došao je do njenih grančica, razmnožio je u svom rasadniku i na njoj zaradio čitavo bogatstvo. Tek mnogo godina kasnije zahvaljujući čuvenom profesoru Branislavu Jovanoviću žuta bukva je jasno definisana kao nova biljna forma, ali je u međuvremenu nestala iz flore Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.