Knjige čuvaju ljude i običaje od zaborava

SRBAC - Koliko može biti velika ljubav prema zavičaju svjedoči primjer istraživača i putopisca Stojana Zvonara koji je o rodnom selu Nožičko kod Srpca ispisao više od 900 stranica.

Ovaj entuzijasta, koji svoje penzionerske dane provodi u Banjaluci, gotovo cijeli svoj život je posvetio rodnom kraju čuvajući kulturnu baštinu od zaborava. Svom selu posvetio je čak dvije knjige - "Nožičko-ljudi, vrijeme i događaji" objavljena 1998. godine i "Nožičanski monografski putokazi" koja je svjetlost dana ugledala krajem 2010. godine.

U svom prvom djelu Stojan je sabrao zanimljive anegdote naroda ovog kraja, dok je u drugom opisao istorijske tokove i razvoj sela.

- Za drugu knjigu građu sam prikupljao skoro tri decenije i sada sam zadovoljan što taj posao nije bio uzaludan. Ovih dana čuo sam priče kako bake u selu čekaju svoje unučiće da dođu iz škole i čitaju im odlomke iz knjige koji se odnose na doba njihove mladosti. Posebno me dirnulo pismo moje prve učiteljice Lidije Simić koja ima 98 godina i koja je srećna što je ostao pisani trag o njenom učiteljovanju u ovom selu - rekao je Zvonar.

U knjigama su opisani brojni seoski običaji, kao što su mobe, prela, posela i seoski zborovi, a dat je i opis kako se zemlja obrađivala nekad i sad, uz druge sadržaje koji pokazuju kako je vjekovna seoska idila zamijenjena urbanim načinom života.

- Ovo je jedinstven spomenik svim Nožičanima koji je sagrađen od riječi i slika, koji će trajati i koji će nadživjeti sve što je u ovom selu izgrađeno od pamtivijeka do danas. U istoriji civilizacije bilo je puno gradova i naselja koja su netragom nestala, a zna se samo o onima o kojima je ostala neka vrsta pisane riječi - rekao je književnik Žarko Šarić.

Istakao je da bi svaka kuća u Nožičkom trebala ovu knjigu držati na vidnom mjestu jer je Zvonar u njene korice smjestio čitav život ovog sela tokom protekla četiri vijeka.

Stojan Zvonar se ubraja među brojne srbačke autore koji su do sada napisali 12 monografija o svom zavičaju, čime se rijetko koja opština u BiH može pohvaliti.

Naziv Nožičko

O nazivu Nožičkog postoji više tumačenja. U Arhivu Austrougarske monarhije u Beču zapisano je da je selo Nožičko ime dobilo po imenu i prezimenu jednog od hajdučkih vođa po imenu Novak Žičko, koji je poginuo u sukobu sa turskim janjičarima 1789. godine. U svojoj knjizi "Srbac, naselja i stanovništvo", pisac Danilo Košutić navodi predanje po kome naziv sela ima ishodište u pojmu nož. Naime, po tom predanju, ovdje su na nož dočekivane turske horde, a vjeruje se da su ovdašnji kovači kovali noževe sa dugom drškom i sječivom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.