Jednaka prava na imovinu treba omogućiti svima

BANjA LUKA - Narodna skupština RS, na sjednici zakazanoj za 12. maj, trebalo bi da razmatra Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o korišćenju napuštene imovine.

Prijedlog zakona omogućiće da se sudske presude i upravni akti, u slučaju poništenja ugovora o zamjeni imovine između građana RS i Hrvatske, u Srpskoj ne izvršavaju sve dok onaj koji je podnio zahtjev za poništenje ugovora ne izmiri svoje obaveze u Hrvatskoj.

Prema dosadašnjoj praksi, nakon što bi sudovi u RS poništili ugovore o zamjeni, uglavnom na osnovu opštih ratnih okolnosti, imovina bi bila vraćena jedino strani koja je tražila povrat u RS, dok su Srbi koji su mijenjali svoju imovinu u Hrvatskoj ostajali bez ičega.

Naime, presude sudova iz RS ne priznaju se u Hrvatskoj, pa je imovina u slučaju poništenja ugovora o zamjeni mogla da bude vraćena jedino u Srpskoj.

Predsjednik Udruženja "Zajedno do istine" Goran Dražić rekao je da se usljed pravnog haosa, samo u Banjoj Luci, pedesetak porodica iz Hrvatske našlo na ulici, nakon što im je poništen ugovor o zamjeni.

Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica RS Drago Vuleta istakao je da će strana država, u ovim slučajevima najčešće Hrvatska, morati da prizna presudu naših sudova, a podnosilac zahtjeva za izvršenje presude, odnosno onaj ko je tražio poništenje ugovora o zamjeni, moraće da izmiri u potpunosti svoje obaveze fizički i pravno.

- Imovina mora da bude slobodna i uknjižena na ime stvarnog vlasnika - objasnio je Vuleta.

Obaveza RS bila je, dodao je Vuleta, da izvršava presude u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, bez obzira na to kakvo je stanje sa imovinom u Hrvatskoj koja je bila predmet zamjene.

- Nismo imali pravno uporište da prekinemo postupak i izvršenja prenesemo u nadležnost sudova - istakao je Vuleta.

Republika Srpska, dodao je, usvojila je ovaj zakon 1998. godine, a njegovih šest izmjena i dopuna bilo je nametnuto od strane visokih predstavnika u BiH.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, naglasio je Vuleta, dozvoljen je prekid postupka dok sud ne riješi prethodno pitanje valjanosti ugovora o prenosu vlasništva.

- Kada su napravljene te izmjene, mislilo se da će one dati pravnu sigurnost Srbima iz Hrvatske. Međutim, i tu je bilo prostora za razne zloupotrebe, tako da su izbjegli Srbi strepili da ostanu bez imovine u Hrvatskoj, a ne ostvare pravo na imovinu u RS. Bilo je, nažalost, i takvih slučajeva - kazao je Vuleta.

Istakao je da danas u Vrhovnom sudu RS ima oko šest stotina neriješenih ovakvih predmeta.

Zakašnjenje

Advokat Slobodan Perić istakao je da se kasno promijenila sudska praksa u korist Srba iz Hrvatske, jer su oni u procesima zamjene ili raspolaganja imovinom već izvukli deblji kraj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.