Izumiru divokoze u lovištima Srpske

Radmila Đević 13.07.2012 22:00

Foto: Izumiru divokoze u lovištima Srpske

Foča - Iz lovišta u Srpskoj odavno su istrijebljeni mali tetrijeb i ris, a broj divokoza je samo u fočanskim šumama gotovo četiri puta manji u odnosu na predratni period. Zbog pasa lutalica sve je manje i srneće divljači, a krivolov prijeti i ostalim vrstama.

Ovo su istakli u fočanskom Šumskom gazdinstvu “Maglić” dodajući da je najveći krivac nepropisni i nedozvoljeni lov, psi lutalice, ekstremni vremenski uslovi, a u nekim lovištima i veliki šumski požari.

- Pojedine vrste divljači već su odavno nestale sa naših područja, a to su mali tetrijeb i ris. Divokoza je u odnosu na predratni fond najviše smanjena. Njena brojnost se povećava, ali to je veoma sporo - rekao je šef RJ za lov i ostale proizvode šumarstva pri ŠG “Maglić” Foča Bojan Paprica i dodao da je trenutno stabilna brojnost i populacija ostalih divljači poput medvjeda.

On je naglasio da je zbog ekstremno visokih snježnih padavina, a najviše zbog pasa lutalica, prošle zime je bilo ogromnih gubitaka srneće divljači.

- Lovci ne smiju odstreljivati pse lutalice po zakonu jer se vode u azile, a zaštitara pasa nema nigdje kad im se obratimo da nam pomognu jer je pričinjena ogromna šteta - upozorava Paprica i dodajući da bi se suzbio krivolov u ŠG “Maglić” pojačali su saradnju sa policijom, državnom graničnom službom i susjednim lovištima.

- Bilo je mnogo organizovanog krivolova. Podnijeli smo nekoliko krivičnih i prekršajnih prijava, a na području Foče zabilježili smo tri takva slučaja - rekao je Paprica.

Prema zvaničnim podacima ekologa malog tetrijeba na našim prostorima nema čak od 1975. godine.

- Pretpostavlja se da je jedan od razloga njegov život u ekstremnim uslovima, a drugi da ga je istrijebio zapravo veliki tertrijeb, pareći se sa kokama malog tetrijeba i tako su se rađali neplodni potomci. Takođe je i ris davno izumro sa ovih područja - rekao je sekretar Ekološkog društva “Gornja Drina” Blažo Prodanović.

Kazne za krivolovce

Iako Šumsko gazdinstvo “Maglić” štiti staništa ekolozi smatraju da problem predstavljaju pojedinci koji svojim nesavesnim djelovanjem u prirodi mogu uticati na smanjenje broja divljači, kao i promjenljivi klimatski uslovi.

Kazna za krivolov kreće se između 1.000 do 3.000 maraka, plus kazna zatvora do godinu, oduzimanje oružja, zabrana bavljenja lovom. Pored kazne koju određuje sud postoji i kazna koju krivolovac za ustrijeljenu životinju plaća korisniku lovišta a to je u Foči ŠG “Maglić”.