Između zabave i traume stoje 43 digitalne prijetnje

Anita Janković Rečević 22.06.2025 20:07

Foto: Između zabave i traume stoje 43 digitalne prijetnje

Internet je u današnjem digitalnom dobu neizostavan dio života, a djeci, koja su sve masovniji konzumenti, nudi bezbroj mogućnosti za učenje, igru i povezivanje. Međutim, ispod površine te interaktivne stvarnosti, vrebaju brojne prijetnje koje, ako se ne prepoznaju i ne riješe, mogu imati razorne posljedice na psihičko i biološko zdravlje najmlađih.

U ovom tekstu otkrivamo šta je Republika Srpska uradila i kako planira zaštititi djecu i mlade od nevidljivih zamki onlajn svijeta.

Ministri u Vladi Republike Srpske krajem prošle sedmice usvojili su informaciju o Smjernicama za psihosocijalne mjere zaštite djece i mladih od rizičnih onlajn pojava. Dokument su izradili Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Zavod za socijalnu zaštitu i Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije.

U Agenciji za "Glas" navode da su prilikom analize rizičnih onlajn pojava prepoznate brojne biološke, psihološke i socijalne posljedice na osnovu kojih su i predložene mjere zaštite od istih, a odnose se na ukupno 43 identifikovane prijetnje u digitalnom svijetu po djecu i omladinu.

Ove prijetnje, tvrde u Agenciji, kumulativno dovode do brojnih psihičkih i bioloških posljedica po mlade.

- Digitalni autizam, anksioznost, emocionalna nestabilnost i depresija, posttraumatski stresni poremećaj, samoizolacija, poremećaji ishrane i sna, povećana agresivnost, nemotivisanost i problemi sa koncentracijom, samodestruktivno ponašanje, negativna slika o sopstvenom tijelu, zavisnost od tehnologije, radikalizacija, razvoj narcisoidnih osobina, te potraga za validacijom i prihvatanjem su samo dio posljedica - rekli su u Agenciji i naveli još čitav spektar problema koji proizilaze iz zamki interneta poput problema u međuljudskim odnosima, problema sa samopouzdanjem, sa identifikacijom, samopercepcijom, te sa samoizražavanjem i pamćenjem.

Zbog česte izloženosti onlajn prijetnjama dolazi i do razvoja cinizma i apatije kod djece, zapostavljanja drugih interesovanja, smanjena kreativnosti i sposobnosti kritičkog razmišljanja, zbunjenost oko ličnog identiteta, teškoće sa kulturnim ili socijalnim identitetom, suicidalne misli ili pokušaji, povećano rizično ponašanje i slično.

Od pomenute 43 onlajn prijetnje u Agenciji su izdvojili 15 za koje smatraju da su najopasnije po mlade.

Nova realnost

Na prvom mjestu je onlajn seksualno zlostavljanje, odnosno sajber gruming koji označava iniciranje seksualnih napada putem interneta ili van njega.

- Osoba motivisana zavođenjem maloljetnika najprije gradi odnos povjerenja sa djetetom putem višestrukih kontakata na ciljan način, da bi ih kasnije uključila u seksualne interakcije putem interneta ili van njega, iskorišćavajući njihovo neiskustvo, zavisnost ili namjerno izazvanu prisilnu situaciju. Seksualna interakcija može uključivati zahtjev za slikama, seksualne aktivnosti putem veb kamere, seksualne razgovore ili vanmrežne kontakte – pojasnili su u Agenciji i dodali da je žrtvama važno osigurati odgovarajuću podršku, terapiju i tretman kako bi se nosile sa posljedicama i postepeno obnovile svoj život i blagostanje.

Druga ozbiljna prijetnja odnosi se na prikaz djece i adolescenata kao seksualnih objekata gdje se posljedice ogledaju kroz emocionalnu patnju i traume, negativnu sliku o sopstvenom tijelu, iskrivljen razvoj seksualnosti, povećan rizik od žrtvovanja i slično.

- Na internetu postoji mnogo prikaza djece i omladine kao seksualnih objekata, od scenskih prikaza do prikaza seksualnog nasilja nad njima. To mogu biti autentične slike ili obrađene fotografije i video-zapisi koji izgledaju realistično. Prikazi mogu poslati poruku da je normalno da su djeca i adolescenti dostupni kao seksualni objekti i da stupaju u seksualne odnose sa odraslima. Ova pretpostavka normalnosti može oslabiti sposobnost djece da se zaštite od seksualne zloupotrebe i napada - upozoravaju u Agenciji.

Dodaju da je igranje jedna od glavnih aktivnosti djece i adolescenata na digitalnim uređajima, ali da digitalne igre takođe spadaju u rizične pojave. Upotreba digitalnih igara od strane djece je kontroverzna, tvrde u Agenciji, pojašnjavajući da se potencijali koji podržavaju učenje i kreativnost suočavaju s mogućim opasnostima.

- Poput negativnog uticaja na razvoj ličnosti, uticaja na emocije, pojmove stvarnosti, ponašanje i vrijednosne orijentacije u digitalnim igrama. Ovo treba smatrati problematičnim posebno u svjetlu rasprostranjene pojave prikazivanja nasilja, pornografije ili čak ekstremističkog sadržaja u digitalnim igrama. Tu su i elementi agresivnosti i nasilja od strane drugih igrača, a psihosocijalne posljedice se ogledaju u poremećaju spavanja, socijalnoj izolacija, uticaju na pohađanje nastavno-školskih sadržaja, zavisnost, agresivno ponašanje, neosjetljivost na nasilje i slično – kazali su u Agenciji za informacione tehnologije.

Nadalje, samopovređujuće ponašanje predstavlja negativnu onlajn pojavu u kojoj djeca namjerno nanose fizičku povredu sebi bez namjere da izvrše samoubistvo, što uključuje sječenje, opekotine ili udaranje.

- Internet i društveni mediji mogu igrati značajnu ulogu u promociji i širenju ovakvih ponašanja kroz razmjenu iskustava, savjeta i slika samopovređivanja – tvrde u Agenciji.

Istakli su da dijeljenje informacija i fotografija na internetu takođe predstavlja negativnu onlajn pojavu kada roditelji prekomjerno dijele fotografije, video-zapise i informacije o svojoj djeci na društvenim mrežama i drugim onlajn platformama. Ova pojava može imati značajne psihološke, socijalne i pravne posljedice za djecu čiji su lični podaci i slike javno dostupni bez njihove saglasnosti.

Takođe, veliki broj negativnih komentara i kritika na internetu se smatra rizičnim po djecu. Ova pojava inicirana kontroverznim izjavama, postupcima ili događajima ima potencijal da izazove značajne psihološke, socijalne i profesionalne posljedice za žrtve, poput anksioznosti i depresije, stigmatizacije, narušenog ugleda i slično.

- I simulirano onlajn kockanje je prijetnja, jer predstavlja pojavu u kojoj djeca i mladi učestvuju u kockarskim aktivnostima putem onlajn platformi koje ne koriste pravi novac, ali imitiraju iskustva pravog kockanja. Ove aktivnosti uključuju onlajn igre i aplikacije koje omogućavaju korisnicima da igraju kazino igre, poker, slot mašine i slično, koristeći virtuelni novac ili žetone. To dovodi do razvoja kockarskih navika i povećane impulsivnosti, socijalne izolacije i problema sa akademskim uspjehom - pojasnili su stručnjaci iz Agencije.

Onlajn svijet zatrpan je i platformama gdje korisnici diskutuju o samoubistvu, dijele iskustva, misli i osjećanja vezana za samoubistvo, razmjenjujući i savjete o tome kako da izvrše suicid.

- Forumi o samoubistvu mogu biti izuzetno opasni za djecu i mlade, jer podstiču negativne misli i ponašanja, a mogu dovesti i do realizacije samoubilačkih namjera - navode u Agenciji.

Agresivno ponašanje na internetu s ciljem nanošenja štete drugima je takođe jedan od izazova koji zahtijevaju povećanu pažnju, jer je to jedna od tema zbog kojih se djeca i mladi obraćaju savjetovalištima. Ogleda se u zlostavljanju i prijetnjama, onlajn tračevima, javnom sramoćenju.

U Agenciji dalje navode da je i sajber seks koji označava oblike internet komunikacije uživo sa izričitom namjerom seksualne uzbuđenosti, takođe jedna od ozbiljnih prijetnji baš kao i sajber uhođenje ili proganjanje.

Kao opasnu pojavu na internetu prepoznali su i strah od propuštanja navodeći da je ova pojava posebno izražena među djecom i omladinom u digitalnom dobu zbog stalnog pristupa društvenim mrežama i informacijama o životima drugih. Kompulzivno provjeravanje društvenih medija, provjeravanje obavještenja, prekomjerno korišćenje pametnih telefona i uređaja, neprestano poređenje sa drugima, socijalna anksioznost i pritisak, zanemarivanje svakodnevnih aktivnosti, nedostatak vremena za druge aktivnosti samo su neki vidovi ponašanja koje roditelji mogu prepoznati.

- Takođe, tu je i zavisnost od interneta i prekomjerna upotreba koja se često manifestuje kroz neproduktivno vrijeme provedeno na mreži, zanemarivanje obaveza i društvenih odnosa i može dovesti do različitih oblika psiholoških i fizičkih problema – pojasnili su u Agenciji.

Mjere

Dodali su da su smjernice psihosocijalne zaštite, koje je Srpska kreirala, usmjerene na uvođenje i sprovođenje akreditovanih programa specijalizovanih obuka za stručne radnike u sistemu socijalne zaštite, porodične i dječije zaštite u Srpskoj.

- Poseban akcenat stavljamo na važnost preventivnog rada s ciljem suzbijanja digitalnog nasilja prema djeci kroz pravovremeno djelovanje na identifikaciji rizičnih pojava, edukaciji o rizicima i posljedicama te prevenciji posljedica digitalnog nasilja. Usavršavanje stručnih radnika socijalne zaštite Srpske biće fokusirano na njivo osnaživanje sa novim vještinama i znanjima koja su neophodna za efikasno prepoznavanje i reagovanje na ove pojave u digitalnom okruženju - kazali su u Agenciji.

Mjere zaštite predviđaju i monitoring realizacije psihosocijalne zaštite djece od rizičnih onlajn pojava što će biti u nadležnosti Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS koji će izvještavati o rizičnim onlajn pojavama, sa posebnim akcentom na djecu sa teškoćama u razvoju, djecu iz disfunkcionalnih porodica i bez roditeljskog staranja.

PEGI

U Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije obavještavaju roditelje da Evropski sistem ocjenjivanja sadržaja digitalnih igara (PEGI) pruža ocjene za uzrast i sadržaj video-igara koje se objavljuju u Evropi kako bi pomogao potrošačima, naročito mamama i tatama, da donesu informisane odluke o prikladnosti igara za različite uzrasne grupe.

- Ove ocjene za uzrast služe kao vodič roditeljima i korisnicima da donesu adekvatne odluke o prikladnosti digitalnih igara za različite uzrasne grupe. PEGI sistem koristi set simbola i opisa kako bi označio preporučeni minimalni uzrast za igru i pružio informacije o njenom sadržaju, uključujući nasilje, jezik, seks, droge i kockanje - rekli su u Agenciji i apelovali na roditelje da obrate pažnju na tu kategorizaciju.

* Nazivi 43 identifikovane rizične onlajn pojave po djecu i mlade

- algoritamski sistemi preporuka za onlajn sadržaj

- promocija i širenje supstanci koje ugrožavaju zdravlje

- onlajn seksualno zlostavljanje

- onlajn nasilje

- sajber seks

- sajber uhođenje

- prikazi djece i adolescenata kao seksualnih objekata

- digitalne igre

- ekstremistički sadržaji

- prekomjerna samoprezentacija

- lažne vijesti