Istorija u Povelji bana Ninoslava

ROGATICA - Pedesetpetogodišnji profesor istorije u penziji Stevo Đuran sa egzodusom Srba iz Sarajeva došao je u Rogaticu i donio 400 knjiga. Jedna od njih je i "Povelje Matije Ninoslava bana bosanskoga i narodnost njegovih podanika", koja je štampana u Banjoj Luci 1912. godine.

- Prema onom što piše u ovoj maloj ali, po mom shvatanju, za Srbe zlata vrijednoj knjižici, nema dileme: Bosna je odvajkada bila srpska zemlja. Tako su je slovili i u Papskoj kuriji za koju je naziv Srbija bio isto što i Bosna sa svojim oblastima: Vrhbosna, danas Sarajevo i okolina, Soli, čije je sjedište bila Tuzla, Usora, Borač kao prostor od Vlasenice i Srebrenice do Višegrada, Donji kraji koji su se prostirali između i oko Sane i Vrbasa, i Završje (Zapadne strane) tamo gdje je Glamoč, Livno i Duvno – naglasio je Stevo Đuran.

Prema njegovim riječima, knjigu je izdala Štamparija "S. Ugrinović i sinovi", a svojevremeno ju je kupio u jednoj antikvarnici u Sarajevu od prodavca koji vjerovatno nije ni znao njenu vrijednost.

On je dodao da mu je to najdraža knjiga. Za nepune dvije godine sa svojih osamdesetak požutjelih stranica i faksimilom obje povelje bana Ninoslava, ova knjiga će navršiti vijek života. To je u ovim našim krajevima, koji su ko zna koliko puta razarani i uništavani, velika rijetkost.

Ima Stevo i dosta drugih vrijednih knjiga. Među njima je i "Homer i Biblija" koju je on napisao i izdao u Rogatici 2000. godine.

- To je zbirka tumačenja grčkih mitova i Ilijade, a posvetio sam je srpsko-grčkom prijateljstvu, s ciljem da se na neki način odužimo plemenitom grčkom narodu, njegovoj prošlosti i veličanstvenom doprinosu koji je dao čovječanstvu – priča Stevo.

Stevo je sa ocem Đorđom, poznatim vrtlarom Zemaljskog muzeja u Sarajevu, i majkom Savkom, u Rogaticu stigao 1996. godine i tu su svili porodično gnijezdo u ulici Miloša Forcana.

Kad su morali napustiti Sarajevo i porodičnu kuću u Pionirskoj dolini, Đurani su ostavili mnoge vrijedne stvari, ali su, umjesto njih ponijeli knjige, Đorđo o bilju, a Stevo iz istorije.      

Od Kulina bana

"Povelje Matije Ninoslava bana bosanskoga i narodnost njegovih podanika" donosi istorijska fakta, činjenice, koje neki pokušavaju da ospore o tome čija je Bosna bila u vrijeme Kulina bana i njegovih nasljednika sina Stefana i unuka Ninoslava koji su vladali Bosnom krajem 12. i u 13. vijeku, odnosno u godinama prije dolaska Turaka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.