Istočno Sarajevo: Svjedočanstvo ustaških zlodjela

ISTOČNO SARAJEVO - U Galeriji „Žarko Vidović“ u Istočnom Sarajevu danas je otvorena izložba „Srbi Livanjskog polja - tragovi kroz vekove“, uz istovremeno predstavljanje knjige „Ognjena Marija Livanjska“ autora Bude Simonovića u kojima je prezentovano stradalništvo Srba livanjskog kraja u Drugom svjetskom ratu.

Izložba predstavlja  život livanjskih Srba kroz vijekove, a knjiga je živo, dokumentarno i  neoborivo svjedočanstvo onih koji su preživjeli ustaški pokolj u proljeće i ljeto 1941. godine.

Autor knjige „Ognjena Marija Livanjska“, profesor i novinar Budo Simeonović rekao je  da je knjiga karakteristična po tome što u njoj nema nikakvih statističkih podataka, niti procjena, nego su stradali napisani  po imenu i prezimenu.

- Knjiga je karakteristična po tome što su to uglavnom svjedočenja i kazivanja onih koji su preživjeli, onih koji su ostali živi, pukim slučajem, u jamama, na gubilištima i stradalnim mjestima. To su sve neposredni svjedoci - istakao je Simonović.

On je napomenuo da je knjiga  nastala u posljednjem trenutku, početkom  devedesetih godina, i da je to je već bio trenutak kad je zajednička bivša država počela da puca po svim šavovima, kada se spremalo zlo.

Simonović je istakao  da je slučajnost bila da se baš on nađe tu, u Livnu, i ocijenio da niko od preživjelih nije mogao tu knjigu napisati.

- Ti ljudi su opterećeni tim što su preživjeli i vjerujem da ne bi mogli biti objektivni onoliko koliko sam ja uspio da budem objektivan, da se držim slijepo istine i onoga što ljudi govore da tu nema nikakvoga dotjerivanja. Ja sam se čak trudio i da se služim tim njihovim jezikom, da njih pustim da kazuju, a ja samo da budem nekakav zapisivač - naglasio je Simonović.

On je dodao  da je o ustaškim zločinima napisano hiljade strana, ali da je malo sličnih knjiga koje su napisane od neposrednih kazivanja i svjedočenja.

- Uvijek se to radi na osnovu nekih dokumenata, i sve su neke procjene. Ali stranci koji će pročitati brojku stradalih neće to zapamtiti kao ime stradalog – rekao je Simonovića.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Ognjena Marija Livanjska“  iz Beograda Gordana Dostanić rekla je  da ovo udruženje okuplja Srbe koji su rođeni ili porijeklom sa područja Livanjskog polja, te da je tamo danas ostalo vrlo malo Srba.

- Tamo su grobovi naših predaka. Stvaranje tih srpskih institucija, pod raznoraznim vlastima, turskim, austrougarskim, održavanje nacionalnog identiteta i integriteta, to su sve naši preci, livanjski Srbi, svojom upornošću izgradili. Broj Srba, koji je danas na livanjskom području je mali da bi sve to mogao da održava i u finansijskom smislu, tako da smo se udružili u toj misiji, da očuvamo tu našu baštinu. Zato smo napravili ovu izložbu, obišli smo trideset mesta u inostranstvu, Srbiji i Srpskoj, da pokažemo da pored tog stradanja koje se vezuje za Livno i Livanjsko polje, da postoji značajna baština koja je kulturno dobro svih Srba – rekla je Dostanićeva.

Ona je istakla  da Udruženje „Ognjena Marija Livanjska“ nastoji da očuva i njeguje sjećanje na Livanjsko polje, te da okuplja Srbe koji će, kao njihovi preci, nastaviti da obnavljaju i održavaju institucije.

- Svakako grobovi naših predaka ne zaslužuju da budu u korovu, tako da održavamo i trudimo se koliko možemo. U okviru te naše misije je i jedan važan segment, a to je kultura sećanja na sve stradale u svim ratovima, nažalost nije ih bilo malo, ali se nekako akcenat stavlja na 1941. To je bilo veliko stradanje u NDH, u danima oko Ognjene Marije, kao i 1992. kada se sve ponovilo, ali je bio znatno manji broj Srba tamo  – rekla je Dostanićeva.

Prema njenim riječima, mi nemamo dovoljno poštovanja prema našim žrtvama kao narod, slabo njegujemo to sjećanje, i stalno se vadimo na prošli period kad je to bilo manje dozvoljeno.

- Oni su stradali zbog toga što su bili Srbi i pravoslavci, i nisu stradali u jednom ratu i od jednog neprijatelja. Stradali su više puta – istakla  je Dostanićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.