Intervju: Zoran Tepić, direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS planirao je da ove godine zaposli oko 300 lica sa invaliditetom, a dva mjeseca prije kraja godine zaposleno ih je 294, za šta je izdvojeno 1.200.000 maraka, kaže u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Fonda Zoran Tepić.

Dodao je je planirani budžet Fonda bio 1.500.000 maraka, a rebalansom je povećan za 800.000 KM i da će budžet za 2009. godinu povećati za oko 20 odsto.

Naglasio je da Fond namjerava da za gotovo 50 odsto poveća zapošljavanje invalidnih lica.

- Interes je veći za samozapošljavanje, jer još uvijek postoje predrasude kod većih poslodavaca da prime lice sa invaliditetom, tako da ćemo u period koji je pred nama nastojati da i te predrasude razbijemo, da ljudi saznaju za dobre strane ovih naših aktivnosti - naglasio je Tepić.

* GLAS: Koliko poslodavaca je zainteresovano za zapošljavanje invalida i potpisivanje ugovora?

TEPIĆ: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida RS nudi povoljnosti i poslodavcima i invalidima za zapošljavanje. Poslodavcima da zaposle invalida, a invalidima da pokrenu neki privatni biznis. U protekle tri godine, a sa ovim posljednjim javnim pozivom, zaposlili smo oko 1.000 invalida u RS. To nije opet nije neka velika cifra, ako imamo u vidu da ih u RS ima oko 90.000 u RS, a od toga čak 50.000 ratnih vojnih invalida. Prije dva mjeseca raspisan je javni konkurs za prikupljanje ponuda za zapošljavanje invalida i poslije njega imamo zaposlena 94 invalida.

Sada su svi poslodavci u lokalnim zajednicama, preduzeća sa većinskim državnim kapitalom, ministarstva obavezni da na svakih 19 radnika moraju da zaposle jednog invalida. Oni koji nisu tu obavezu ispunili, a ima ih podosta, moraju uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju 0,2 odsto od bruto plate svih zaposlenih. To ide na račun Fonda i iz tih sredstava se vrši disperzija sredstava za zapošljavanje invalida. Za privatne poslodavce ne postoji obaveza zapošljavanja invalida, ali su oni obavezni uplaćivati 0,1 odsto na bruto plate svih zaposlenih ili ukoliko ako se žele te obaveze osloboditi, mogu zaposliti invalida i to pod istim uslovima kao i državna preduzeća.

* GLAS: Koje su najčešće informacije koje od Vas traže poslodavci?

TEPIĆ: Uglavnom pitaju šta osim povrata doprinosa poslodavcu još nudi Fond. Fond učestvuje u sufinansiranju kupovine mašine na kojoj će raditi invalid. Dakle, poslodavac ima pravo povrata doprinosa u visini od 42 odsto dokle god invalid radi, a ima i poreske i carinske olakšice koje još nisu korišćene.

* GLAS: Koje vrste preduzeća osnivaju lica sa invaliditetom i koliko ih je osnovano u ovoj godini?

TEPIĆ: Oni nastoje da sa malo sredstava započnu neki biznis, tako da su to uglavnom kiosci, autopraonice ili automehaničarske radnje. Svjesni smo toga da sa 4.000 maraka niko ne može da pokrene neku fabriku ili veći pogon, ali je činjenica da sa tim novcem mogu otvoriti neki plastenik ili cvjećarsku radnju i ostvariti prihod za preživljavanje njihovih porodica. Imamo preduzeća u Prijedoru, Brodu, Derventi, Laktašima  koja imaju  preko 50 odsto zaposlenih invalida.

Perspektiva

* GLAS: Kakva je perspektiva preduzeća koja osnivaju invalidna lica? Da li među njima ima i onih koja izvoze van BiH?

TEPIĆ: Postoje veoma visoke povoljnosti prema Zakonu, kada su u pitanju uvoz i izvoz,         a olakšice se odnose i na opremu na kojoj će raditi invalid. Ovdje ima jedna "mala kočnica", jer je naš zakon entitetski, koji u ovom dijelu zadire u Zakon o javnim nabavkama i Zakon o dodatnom oporezivanju koji je na nivou BiH. Mi imamo povoljnosti po ovom članu, ali ne postoji krovni Zakon na nivou BiH, tako da taj član još nije primjenljiv u praksi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.