Internet opasnosti za mlade: Svako četvrto dijete sreće nepoznate osobe

SARAJEVO - Više od 54 posto djece i mladih uzrasta od 14 do 25 godina bilo je podložno ne primjerenoj komunikaciji jednom ili više puta sa potpuno nepoznatom osobom posredstvom digitalnih uređaja.

Posebno alarmantno je to da je 85 posto djece i mladih komuniciralo s nepoznatom osobom, 15 posto djece je poslalo sliku nepoznatoj osobi, a svako četvrto dijete je pristalo da se uživo sastane s potpuno nepoznatom osobom koju su upoznali posredstvom interneta.

Šta djeca rade

Pokazali su to rezultati posljednjeg, nedavnog, istraživanja Centra za sigurni internet BiH, koje je za „Dnevni avaz“ podijelila direktorica ove organizacije Amela Efendić. Kako nam je kazala, čak 83 posto ispitanika nisu prijavili nasilje kojem su bili izloženi, a svi podaci koje su dobili, naglasila je, prilično su uznemirujući.

- Nažalost, 43 posto djece provodi više od pet sati na internetu, a 15 posto njih to čini više od osam sati dnevno, što je strašno. Uglavnom pristupaju internetu s mobilnog telefona njih 98 posto. Više od 90 posto njih kaže da im roditelji ne ograničavaju nikakav pristup digitalnim uređajima, a 50 posto djece kaže da roditelji ne znaju šta rade na internetu. Još je gore to da je više od 90 posto djece reklo kako smatraju da nastavnici ne znaju šta djeca rade na internetu i u slučaju da sumnjaju da su žrtve nasilja ili da jesu žrtve nasilja na internetu, samo sedam posto djece bi se obratilo nastavnicima, a roditeljima svako drugo, što ipak ohrabruje - iznijela nam je Efendić.

Zabrinjavajuće je to da 12 posto djece ne bi nikome reklo da su žrtve nasilja, a pogotovo to da njih više od 65 posto ne bi prijavilo policiji.

- Strašno u svemu tome je da djeca imaju jako puno profila na društvenim mrežama. Više od 50 posto djece i mladih ima više od devet profila na društvenim mrežama... Svi ovi podaci su nas jako uznemirili i, zapravo, pošto se Centar bavi edukacijom i prevencijom, nama su porazavajući. Pogotovo kada je riječ o tome koliko vremena provode na internetu i koliko nastavnici i roditelji malo znaju o tome. Mi godinama radimo na tome i još nismo dosegli dovoljno veliki broj ni mladih ni roditelja ni opšte populacije da bismo efikasno uticali na njihovo korišćenje interneta i na to na koji ga način koriste. Imamo i pozitivnih podataka, naravno, o tome koliko smo sprečili ne primjerenih komunikacija, koliko smo uspjeli da utičemo na to da djeca sigurnije koriste internet, ali s druge strane, smatram da su ovi podaci iz istraživanja alarmantni - naglasila je Efendić.

Zabrinjava, navela je, što naše vlasti i donosioci odluka, koji bi trebalo da kreiraju politike na kojima će se više raditi na digitalnoj medijskoj pismenosti, gotovo ništa ne čine.

- Nikako da uspijemo objasniti i naučiti naše donosioce odluka koliko je važna prevencija u digitalnom okruženju i postupanje za svu našu djecu. To apsolutno nije prioritet, a djeca bi trebala biti prioritet - poručila je Efendić.

Edisu Demić, sociologinju i pedagoginju, predsjednicu Udruženja „Dignitet“, ne iznenađuju podaci iz istraživanja Institucije ombudsmana za djecu u Republici Srpskoj u tekućoj školskoj godini, koje je pokazalo da je svako treće dijete od nepoznate osobe primilo poziv, poruku ili čak prijedlog da se sretnu uživo.

Neprikladan sadržaj

To važi za cijelu BiH. Alarmi su već odavno upaljeni, a, nažalost, postajemo društvo gdje se prave vrijednosti koje nisu društveno dobre. Danas je najteže biti dijete. Djeca se susreću s različitim izazovima u stvarnom, ali i digitalnom okruženju. Kada komuniciramo s djecom, otvoreno nam kažu da primaju takve poruke, ali istovremeno iznose opravdanje da oni to blokiraju. Često primjećujemo da pričaju kao da se nekome drugom nešto dogodilo, u smislu da su primili neki neprikladan sadržaj, a u suštini govore o ličnom iskustvu. Mnogima je to teško izustiti i potičemo ih kroz različite sadržaje da progovore o svemu tome i da zatraže zaštitu - kazala je Demić za „Avaz“.

Naglasila je da veliku ulogu imaju roditelji, koji su o tom pitanju, kako je navela, u svoje vrsnom zastoju.

Jedni se previše zaštitnički odnose prema djeci i ne žele ozbiljno sagledati situaciju, a drugi zanemaruju djecu. A djeci treba objasniti zašto nešto nije dobro i zašto nije društveno prihvatljivo. Nažalost, mehanizmi zaštite su nam diskutabilni i sistemski se sve to gura pod tepih - mišljenja je Demić.

4.500 prijava

- Od 2010. godine imamo SOS liniju za prijavu ne primjerenog sadržaja i svakog oblika nasilja onlaйn. Više od 4.500 prijava smo do sada primili posredstvom te linije – kazala nam je Efendić. 

Centar, inače, ima potpisane sporazume s FUP-om, MUP-om RS i Policijom Brčko distrikta.

Jedni se previše zaštitnički odnose prema djeci i ne žele ozbiljno sagledati situaciju, a drugi zanemaruju djecu.

Alarmi su već odavno upaljeni, a, nažalost, postajemo društvo gdje se prave vrijednosti koje nisu društveno dobre.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.