Hercegovačko drvo koje šapće

Berkovići - U berkovićkom selu Strupići, podno brda Kubaša, raste neobična voćna vrsta drveta oskoruša, za koju mnogi mještani tvrde da “šapće” .

Stara više od 136 godina odolijeva zubu vremena i pamti mnoge generacije koje su sakupljale njene ljekovite plodove.

Davne 1876. godine, čisteći korovom i drvećem zaraslu Adu, da bi na toj zemlji proizvodili hranu od koje je trećina išla tadašnjem begu Zeću, Bogdan Pejović sa svoja tri sina naišao je na čudnovatu mladicu koju je ostavio da raste.

- Moji preci su se iz Crne Gore naselili u Radimlju, više Ljubinja. Čuvši za to beg Zećo, koji je ovdje živio, naredio je da se dosele ovdje i dao im zemlju koju je trebalo urediti da proizvode hranu, od koje je trećina išla begu - priča 76-godišnji Vido Pejović i dodaje da je po njihovim pričama oskoruša prvi put rodila poslije 20 godina, a nakon toga svake druge godine okitila bi se svojim plodovima.

Pejović priča da je nekada stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer se vjerovalo u ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuvali za čajeve, dodavali u mljeveno brašno ili kompot od suhih plodova.

- Koliko ja znam, ova oskoruša je najstarija na našem području. U gradovima je ovo voće gotovo nepoznato, pa stoga mnogi misle da je oskoruša sitna mušmula ili kruška. Plodovi oskoruše se jedu samo kad ugnjile - kaže Vido i dodaje da posljednjih nekoliko godina nije rađala, jer kopajući kanal za vodovod bager joj je presjekao nekoliko žila.

- Ove godine se okitila plodovima, a u nekim krajevima oskorušu smatraju snažnim afrodizijakom, a žene vjeruju da pomaže u trudnoći - ispričao je Vido.

Pejović je dodao da o oskoruši postoje brojne legende, a mnogi mještani ih prepričavaju.

- Kelti su vjerovali da će ovo drvo reći tajne čovjeku koji želi da sluša i nazivali su je “drvetom koje šapće”. Kad se plod oskoruše rasiječe na dva ista dijela, dobije se unutrašnjost u obliku pentagrama i stoga se vjerovalo da treba nositi grančicu oskoruše zbog zaštite od zlih sila. Irska legenda kaže da je prva žena na svijetu stvorena od oskoruše - rekao je Pejović.

Dodao je da je oskoruša bila hrana i lijek naših predaka, jer je u staroj Austrougarskoj državi bila zapovijest da se mora zasaditi oskoruša, zbog gladi i zdravije prehrane djece i stanovništva.

Otpornost

Oskoruša je najdugovječnije listopadno drvo, jedna od najotpornijih vrsta na aerozagađenje.

Njen rod ne napada nijedan parazit, pa zato ona i ne zahtijeva nikakvu zaštitu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.