Grad uništio voće u cvatu, nadležni bili spriječeni da djeluju

BANjALUKA - Iako je protivgradna sezona u Srpskoj počela polovinom aprila, voćnjaci na području Manjače nedavno su poharani gradom i ledom jer zbog vježbi Oružanih snaga (OS) BiH "strijelci" protivgradne zaštite nisu mogli da dejstvuju raketama.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Grad na Manjači uništio voćnjake u fazi cvjetanja – rod praktično izgubljen
• Protivgradna zaštita nije mogla da dejstvuje raketama zbog vojne vježbe OS BiH
• Umjesto raketa korišćeni prizemni generatori, ali bez dovoljnog efekta
• Sistem pokriva 59 lokalnih zajednica, ali neke nisu potpisale ugovore
• Na raspolaganju hiljade raketa i velike količine srebro-jodida
• U modernizaciju uloženo oko 40 miliona KM (radari, automatske stanice)
• Cijena rakete oko 1.000 KM, godišnja izdvajanja oko tri miliona KM
• Sistem u većini slučajeva umanjuje štetu, ali ne može u potpunosti spriječiti grad
• Poljoprivrednici u velikoj mjeri zavise od efikasnosti protivgradne zaštite

Led koji je prije nekoliko dana šest minuta neprekidno "tukao" u trenutku kada se voće nalazi u fazi punog cvata, prema riječima agronoma, stavio je tačku na ovogodišnji rod.

Vojne vježbe blokirale dejstvo raketa

Direktor "Protivgradne preventive RS" Tihomir Dejanović za "Glas" je kazao da je sistem protivgradne zaštite prvi put ove godine stavljen u stanje pripravnosti i dejstva 15. i 19. aprila.

- U ta dva dana nije bilo potrebe da se ispaljuju rakete, dok smo 20. aprila dejstvovali prizemnim generatorima jer nismo mogli koristiti rakete, zbog vojne vježbe OS BiH na Manjači. Potom smo 21. aprila imali prvo dejstvo sa tri rakete na ušću Vrbasa u Savu, što je suzbilo gradonosni proces - rekao je Dejanović naglasivši da su spremno ušli u sezonu i da će braniti oko 1.700 hektara.

Sistem je, navodi, izgrađen na 59 lokalnih uprava, 49 iz Republike Srpske, te Brčko distriktu i devet lokalnih uprava iz Tuzlanskog kantona, ali osam njih, među kojima je Bijeljina, kao i jedna lokalna uprava iz Tuzlanskog kantona nije zaključilo ugovor sa Javnim preduzećem što značajno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

Govoreći o raspoloživosti protivgradnih raketa, ističe da je u martu uskladišteno 3.740 komada preostalih iz prošle godine.

- Ugovorena je nabavka još 2.900 protivgradnih raketa od dobavljača iz Srbije. Takođe, u sezonu se ušlo sa 4.600 litara otopine srebro-jodida u acetonu za prizemne generatore, preostalih iz prošlogodišnje sezone i 4.715 litara nabavljenih u martu - pojasnio je Dejanović.

Modernizacija i milionska ulaganja

Ističe da se procesom modernizacije sve klasične stanice u Srpskoj mijenjaju automatskim, te da se mreža stalno pogušćava do konačnog broja od oko 350 automatskih stanica.

- Danas imamo 211 automatskih protivgradnih stanica i 135 klasičnih. Takođe, sve stanice će biti opremljene i prizemnim generatorima srebro-jodida, čime će moći dejstvovati i tokom zabrana od kontrole leta, kada zbog sigurnosti avio saobraćaja ne smijemo ispaljivati rakete - naveo je Dejanović.

Od početka sukoba u svijetu, naglašava, vrijednost protivgradne rakete poskupila je za trećinu, a sada im je cijena oko 1.000 KM po komadu.

- Za nabavke raketa i otopine za prizemne generatore, izdvaja se oko tri miliona maraka, a finansira se iz budžeta Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, dok lokalne uprave van Srpske same, odnosno preko vlade kantona, finansiraju nabavke protivgradnih raketa - istakao je Dejanović.

Prema njegovim riječima, sve troškove modernizacije sistema na sebe je preuzela Vlada Srpske i do sada je izdvojeno oko 40 miliona KM, a modernizacijom su kupljena dva meteorološka radara na Borju i Jahorini i u toku je nabavka i trećeg za područje Hercegovine.

Poljoprivrednici zavise od zaštite

- Grad, kao atmosferska elementarna nepogoda, još nigdje u svijetu nije suzbijen 100 odsto. Ne postoji zvanična statistika, ali iskustvo nam govori da se u 90 odsto slučajeva spriječi šteta - zaključio je Dejanović ističući da očekuju i nabavku protivgradnog aviona sa avio generatorom.

Važnost sistema protivgradne zaštite za poljoprivrednike, koji se sve češće suočavaju sa mrazom i ledom u periodu cvjetanja, potvrđuje i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković.

- Mnogo toga zavisi od debljine i rasprostranjenosti gradonosnog oblaka. Najčešće su ti oblaci manjeg intenziteta, pa protivgradna preventiva uspije da ih razbije i znatno ublaži štetu koju bi grad mogao da izazove - kazao je Marinković za "Glas".

Ističe da je to jedan od razloga zašto je ovaj sistem izuzetno važan za poljoprivrednike, koji uvijek sa zebnjom prate vremenske prilike i očekuju reakciju protivgradne zaštite.

- Nakon dejstva raketa, primjetno je da dolazi do kiše, dok su zrna grada sitnija, pa su i štete daleko manje - zaključio je Marinković.

Primjena

Tihomir Dejanović ističe da je na prostoru sjeverozapadnog dijela Srpske i na području Istočne Hercegovine u funkciji 146 prizemnih generatora.

- U ovoj godini očekujemo i završetak kompletne mreže protivgradnih stanica u Tuzlanskom kantonu, na četiri preostale lokalne uprave, čime će kompletan Kanton biti u sistemu protivgradne zaštite - dodao je Dejanović. Zaštita od grada na sjeveru zemlje počela se primjenjivati davne 1971. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.