Govor mržnje dovodi u pitanje opstanak BiH

BANjA LUKA - Direktor sarajevskog Centra za kulturu dijaloga Sanja Vlaisavljević ocijenila je da je osnovno pitanje opstanka BiH "osjećaj za pravdu bez govora mržnje".

Naglasila je da govor mržnje u društvu i medijima, kao osnovno sredstvo manipulisanja ljudima, ozbiljno narušava procese uspostavljanja demokratskih načela, stabilizacije i trajnog mira u BiH.

Ukazala je na to da se u posljednje vrijeme često može čuti da sve javne ličnosti treba da budu svjesne toga da su izložene kritičkom pogledu javnosti i da njihovi životi i ponašanje mogu da budu javno komentarisani.

- Šta znači "moći biti javno komentarisan"? Da li tako što će neko obraćajući se profesionalno govoriti sasvim lično o onome na koga je kritičko oko upereno? Da li tako što će biti korišćen govor mržnje? - upitala je ona.

Napomenula je da sloboda političke debate ne uključuje slobodu na izražavanje rasističkih mišljenja ili stavova koji navode na mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i sve oblike netolerancije.

- Svako ima pravo na slobodu izražavanja, ali ta sloboda nužno uključuje i odgovornosti. Zamislimo da ne postoje mehanizmi zaštite ili da slučajno budu zaboravljeni. Vladao bi rat sviju protiv svih - navela je ona. Istakla je da se mora napraviti razlika između slobode govora i zloupotrebe slobode izražavanja.

Pojasnila je da "jezik mržnje" ima namjeru da ponizi, zastraši ili podstakne na nasilje ili predrasude protiv osoba ili grupa na osnovu nacionalnosti ili političkih ubjeđenja.

- Istina, Kodeks za štampu BiH nije definisao govor mržnje, ali zato eksplicitno precizira da ne smije biti huškanja, diskriminacije, lične optužbe za krivična djela... - kazala je Vlaisavljević. Istakla je da osobe optužene za krivična djela mediji ne smiju tretirati kao kriminalce prije donošenja sudske presude koja to potvrđuje.

Ocijenila je da uprkos brojnim međunarodnim i domaćim dokumentima o zabrani zloupotrebe slobode izražavanja u domaćim medijima, ipak, ima mnogo govora mržnje.

Upitala je da li treba da bude tolerisan govor mržnje u borbi protiv nacionalizma, a "u ime tobožnje građanske opcije koja ne da prostor za odgovor, stav, komentar, neistomišljeniku ili osobama drugačijih uvjerenja".

- Da li u sasvim izdijeljenoj BiH (i bez Pruda, i mnogo više nego prudskom idejom podijeljenoj BiH) treba prikazivati drugoga, neistomišljenika, onoga iz drugog entiteta u takvom svjetlu da je njegova različitost i nivo njegovih ideja toliko nepremostiv, da ljude sistematskim pritiscima treba uvjeriti u šta? U ideju da nije moguć nikakav oblik koegzistiranja. Zašto? U odbrani plemenitih ideja o BiH - zapitala se Vlaisavljevićeva.

Naglasila je da u medijima treba voditi računa da ne bude emitovan materijal kojim se podstiče etnička ili vjerska mržnja u BiH.

- Kako uz pomoć važećih kodeksa opravdati napade ne samo na jednog sudiju već na čitavo Udruženje sudija BiH koji potpisuju odbranu časti suda - dodala je Vlaisavljevićeva uz ocjenu da rušenje nezavisnosti sudstva u poslijeratnoj BiH znači rušenje temelja državnosti BiH.

Djeca

- Iako su novinari dužni da u tretiranju djece i maloljetnika krajnje pažljivo postupaju, poštujući dobre običaje i konvenciju o pravima djeteta, polazeći od interesa djeteta, javnosti je prenesen tajno snimljeni razgovor jednog vjerskog poglavara sa djevojčicom koja je imala traumatsko seksualno iskustvo. Kako to objasniti građanima? - kazala je Vlaisavljevićeva.

Rasprava

"Mediacentar" Sarajevo sinoć je organizovao javnu raspravu na temu govor mržnje u medijima u okviru programa "Javne debate o medijima i demokratiji". Moderator ove rasprave bila je Sanja Vlaisavljević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.