Glas Srpske na gradilištu rodne kuće heroja: Kuća našeg Gavrila kolijevka herojstva

Bosansko Grahovo - Selo Obljaj, smješteno tri kilometra od Bosanskog Grahova, gleda na Šator planinu. Put uzak, ali prohodan. Sa lijeve strane kameni ostaci. Mala vrata i još manji prozori.

U kući, od koje su ostale samo zidine, odrastao je Gavrilo Princip. Urezani inicijali i 1909. godina. Posljednji pisani trag u dvorištu rodne kuće jedne od najkontroverznijih istorijskih ličnosti na ovom prostoru, ali za srpski narod, nedvojbeno, istinskog heroja i borca za slobodu.

Na pola puta mješalica, lopate, malter i desetak radnika. Na temeljima se ponovo diže Principova kuća. Nakon skoro 20 godina počela je obnova kuće iz koje je potekao. Na radost malobrojnih komšija, te rođaka i svih koji u njemu i danas, nakon 100 godina od Sarajevskog atentata, vide buntovnika i heroja. Nikako teroristu, kako mnogi pokušavaju da ga predstave, iskrivljujući istorijske činjenice.

- Našeg Gavrila tako zovu samo oni koji pokušaju da zametnu trag istoriji i uguraju ga u neku novu pisanu lažima - rečenica je koju će ponoviti svaki mještanin Obljaja.

Pred objektiv fotoaparata ne žele. Nisu, vele, za pojavljivanje u novinama. Ali rado i dugo pričaju o Principu.

- Drago nam je, nego šta je što se ovo konačno dešava. I vrijeme je bilo da se kuća gradi. Gavrilo je heroj, a ne krvnik, kako hoće da ga predstave. Kakav pobogu terorista? Bruka je to što sada pišu i govore. Ali neka priča ko šta hoće. Mi smo ponosni što je Gavrilo naš i što je baš iz našeg sela. Teško nam jeste, ali srce nam je puno - kazao je jedan od mještana srpskog povratničkog sela u kojem živi svega 18 duša u pet-šest domaćinstava.

Neimari koji podižu Principovu kuću novi su njihovi heroji. Zato su po cijeli dan uz njih. Dolaze i raspituju se kako ide i da li će sve biti završeno na vrijeme.

Prvi komšija nekadašnjeg domaćinstva Gavrila Principa je djed o štapu i slabijeg suha. Kaže godine su uzele svoje. Baka dobacuje da je pregurao 80 godina. Rekosmo mu ko smo, ču nas, ali odmahnu rukom. Uze šolju vina i u njedra. Ne želi da priča, kao ni žena mu. Neće da se predstave, ali se ne protive fotografisanju.

- Dobro je što se radi i što se kuća ponovo diže iz temelja - reče starina i ode.

Baka sprema večeru radnicima. Kiseli kupus sa dosta slanine.

- Obećala sam, rade djeca puno da bi se kuća obnovila i kako bi bila završena do Vidovdana - kazala je starica.

Na Vidovdan će i Grahovo obilježiti 100 godina od atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda, koga je u Sarajevu ubio Gavrilo Princip. Za mještane Obljaja, ovaj Vidovdan biće poseban. Vesele mu se i očekuju goste sa svih strana svijeta. Mnogi su im se već najavili.

- Neka nam dođu, neka vide Gavrilovu kuću i naš Obljaj, neka sazna svijet šta je istina - pričaju uglas.

I kancelarija načelnika Bosanskog Grahova Uroša Makića puna je raznih dopisa. Na svakom je Princip. Kaže mnogi su ih posjetili ovih dana, a mnoge tek očekuju u junu, kada će biti obnovljena kuća u kojoj je odrastao Princip. Kuća koju su 1995. godine spalile hrvatske snage, a u pepelu je nestao i plan atentata i drugi istorijski materijali. Nešto od stvari je, ipak, sačuvano i sve će ponovo biti vraćeno na staro mjesto. U drvenu kuću gdje i pripadaju.

Makić kaže da je već razgovarao sa Principovim rođakom Perom koji živi u Banjaluci. Pero je, kaže, kada je predosjetio u kom pravcu će krenuti poslednji rat, iznio iz kuće neke stvari i sačuvao ih. Voljan je da ih vrati kada kuća bude obnovljena.

Principova kuća imaće autentičan izgled. Za radove su oko 50.000 maraka obezbijedili Grahovljani koje je sudbina rasula širom svijeta. Udružili su se oko svog heroja i za čas skupili pare.

- Mnogi žele da pomognu i to je jedan od načina da se istorija ne zaboravi. Da priča o rodnom mjestu Gavrila Principa ne padne u zaborav. Mi ćemo se potruditi da sve bude kako treba. Treba tu još mnogo da se uradi - rekao je Makić i dodao da će biti uređen i pristupni put do kuće.

Grahovljanima se javio i profesor istorije umjetnosti iz Beograda, koji se bavi izradom skulptura, sa željom da da doprinos obilježavanju stogodišnjice Sarajevskog atentata.

- Već je završio bistu Principovog poprsja od porcuelana i ona će biti postavljena u kući - rekao je Makić i dodao da postoje ideje da bude izrađena i Principova bista koja bi stajala ispred kuće.

Do dana obilježavanja 100 godina od Sarajevskog atentata ostalo je malo vremena, a sve oči su uprte u 28. jun 2014. godine. Znaju to i mještani Obljaja, isprativši nas riječima "Vidimo se na Vidovdan".

Parastos

Parastos Gavrilu Principu i njegovim roditeljima Mariji i Petru biće služen u Grahovu 28. aprila - na dan Principove smrti.

Tada će biti služen parastos i svešteniku Milanu Bilbiji, kojeg su predstavnici austrougarske vlasti u Livnu, poslije Sarajevskog atentata, prisiljavali da u krštenici preinači datum Principovog rođenja, da bi ga mogli osuditi na smrt, jer je u vrijeme atentata bio suviše mlad za to. Sveštenik nije pristao, iako je bio podvrgnut torturi, od čijih posljedica je i preminuo.

Biografija

Gavrilo Princip je bio pripadnik organizacije Mlada Bosna, koji je 28. juna 1914. godine u Sarajevu izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Po izvršenju atentata, u kojem je osim Ferdinanda slučajno pištoljskim hicima usmrtio i njegovu suprugu Sofiju, pokušao je da izvrši samoubistvo, ali je uhapšen.

Kao maloljetnik osuđen je na 20 godina robije. Na suđenju je izgovorio rečenicu koja ulazi u istoriju "Mi smo voljeli svoj narod". Preminuo je 28. aprila 1918. godine u zatvorskoj bolnici od posljedica izuzetno teških zatvorskih uslova koji su prouzrokovali tuberkulozu. Posmrtni ostaci Gavrila Principa i ostalih učesnika atentata su 7. jula 1920. godine preneseni u zajedničku grobnicu u Sarajevo, a tek 1939. godine su sahranjeni u Starom srpskom pravoslavnom groblju "Sveti Mihajlo" na Koševu. Tu je podignuta kapela Vidovdanskih heroja, koja je oštećena u vandalskom napadu 1996. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.