Glas preživjelih čuva sjećanje na srpsko stradanje

BANjALUKA - U Banjaluci je danas upriličena svečana akademija Memorijalnog centra Republike Srpske, na kojoj će biti predstavljen dosadašnji rad Centra i otvorena najveća baza snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.

Baza Memorijalnog centra sadrži 1.500 snimljenih svjedočanstava koja predstavlja jedinstven epicentar društvenog, naučnog i institucionalnog saznanja o stradanju srpskog naroda kroz snimljena svjedočanstva članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i svih onih koji svojom sudbinom svjedoče o srpskom stradanju i borbi.

Ova baza obuhvata svjedočanstva sa prostora Republike Srpske, BiH, Srbije, naročito sa teritorije Kosova i Metohije, nekadašnje Republike Srpske Krajine i Hrvatske, kao i svjedočanstva o genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata.

Riječ je o jednom od najznačajnijih nacionalnih projekata u oblasti očuvanja kulture pamćenja, koji po svom značaju prevazilazi okvire matičnog prostora i predstavlja trajni doprinos cjelokupnom srpskom narodu.

50.000 srpskih žrtava na području jugoslavije

Na području bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine nestalo je i poginulo oko 50.000 Srba, izjavila je u Banjaluci na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Republike Srpske predsjednik Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih i ubijenih lica sa prostora bivše Jugoslavije Mirjana Miodrag Božin.

Božinova je naglasila da niko nije odgovarao za zločine počinjene nad pripadnicima srpskog naroda.

"Na prostoru bivše Jugoslavije još uvek se traži 9.579 lica, u BiH 6.140, u Hravtskoj 1.853, a na Kosovu i Metohiji 1.586", navela je Božinova na svečanoj akademiji na kojoj će biti otvorena najveća baza snimljenih svjedočanstava o stradanju srpskog naroda na prostoru bivše Jugoslavije.

"Imamo obavezu da nastavimo borbu za istinu i pravdu i zajedno sa Memorijalnim centrom Republike Srpske ne dozvolimo da se stradanja srpskog naroda prekrajaju i budu zaboravljena", poručila je Božinova.

Ona je navela da je Koordinacija srpskih udruženja krovna organizacija koja okuplja 60 udruženja iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, te da su sa Memorijalnim centrom potpisali memorandum o saradnji koji ima za cilj snimanje i pohranjivanje svjedočanstava članova porodica stradalih na području bivše Jugoslavije.

Glas preživjelih

 Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da srpsko stradanje mora ostati trajno zapamćeno, budući da je u temelje Republike Srpske ugrađeno 23.659 života vojnika.

"Svaka porodica koja je ostavila svjedočenje u Banjaluci, Srpcu, Brodu, Novom Gradu, Doboju, Derventi, Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Srebrenici, Istočnom Sarajevu, Nevesinju, Mrkonjić Gradu i drugim mjestima - želi da se čuje glas onih koji su preživjeli o onima koji nisu, te da kroz njihove sudbine shvatimo strašne posljedice rata", rekla je Graorčeva u obraćanju na svečanoj akademiji Memorijalnog centra Republike Srpske.

Graorčeva je naglasila da samo istina može biti temelj pravde, koje za sada nema na ovim prostorima, ali da pravda može biti temelj mira u budućnosti.

Ona smatra da se saradnjom Memorijalnog centra sa Republičkom organizacijom porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila i svima koji su to smatrali važnim trajno čuva istina o ratu i preživljenim strahotama, gubicima koji se ne mogu nadoknaditi i ranama koje vrijeme nije moglo izliječiti.

"Obaveza svih Srba, koji žive svoji na svome, udruženja, organizacija i institucija Republike Srpske je da podstaknu one koji mogu da svjedoče o ratnim strahotama i trajno pohrane istinu o tome", rekla je Graorčeva i poručila da će svjedočenja o srpskom stradanju biti nastavljena u ime svih koji su stradali, a koji nikada ne smiju biti zaboravljeni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.