Egzodus sarajevskih Srba mora biti naučno sagledan i ne smije biti zaboravljen

ISTOČNO SARAJEVO- Vršilac dužnosti direktora Instituta istorijskih nauka Mirjana Lukić rekla je danas na okruglom stolu "Zatiranje i egzodus sarajevskih Srba krajem 20. vijeka" koji je održan u Rektoratu Univerziteta Istočno Sarajevo da egzodus sarajevskih Srba mora biti naučno sagledan i da ne smije biti zaboravljen.

Lukićeva je podsjetila na knjigu Vere Tutnjević „Izaći iz Sarajeva“ za koju je rekla da kao dokument vremena iznosi lično iskustvo, da kao neposredni učesnik nosi pečat autentičnosti.

Lukićeva je napomenula da je Vera kao Hrvatica koja je udata za Srbina živjela u vjeri da je u Sarajevu rat nemoguć.

-Ova knjiga donosi svjedočenje o položaju Srba u Sarajevu. Prenijela je da je na početku rata odaslana poruka u Sarajevu da u BiH postoje samo Bosanci, da nema Srba ni Hrvata. Rečeno je ko hoće da tgo prihvati može ostati u BiH a ko neće napolje ili metak u čelo- navela je Lukićeva prenoseći svjedoćenje knjige „Izaći iz Sarajeva“ koja je objavljena 2 009. godine .

Istakla je da je knjiga svjedočanstvo vremena i da je u Sarajevu vladala unutrašnja blokada grada, da su Srbi trpili česte pretrese stana i da je bilo opasno držati u stanu knjige koje su pisane ćirilicom.Napomenula je da je Vera Tutnjević svjedočila dfa je morala spaliti knjige Rajka Petrova Noga i Radovana Karadžića.

-Svjedočila je da je svoju knjigu, svoje svjedočenje iz Sarajeva donijela u glavi i da joj je to bio duševni prtljag. Izlazak iz Sarajeva bilo je sudbinsko pitanje. Vera je svjedočila da je u podrumu gdje su se svi sklonili čula pjesmu i vidjela igru i da je navela da je tek tada shvatila šta je džihad- rekla je   Mirjana Lukić na okruglom stolu.

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo Vladan Bartula govorio je o egzodusu sarajevskih intelektualaca.

On je pojasnio da je egzodus grčka riječ i da egzodus sarajevskih Srba podsjeća na jevrejski egzodus koji su krenuli iz egipatskog ropstva i našli obećanu zemlju u Izraelu.

-Sarajevski Srbi imali su sličnu sudbinu, da izaberu između potiranja ljudskih prava ili da traže obećanu zemlju . Našli su utočište na prostoru Srpskog Sarajeva . Intelektualci su znali kome pripadaju. Najobrazovaniji dio BiH je živio u Sarajevu i oni su prešli u Srpsko Sarajevo . Potez Srba Sarajeva bio je presudan za stvaranje Republike Srpske i institucija Srpskog Sarajeva – istakao je Bartula dodajući da su utemeljili akademske institucije – Univerzitet na prostoru Srpskog Sarajeva.

Bartula je podsjetio da je prvi rektor Univerziteta bio profesor Vojislav Maksimović.

Bartula je naveo da druga važna stvar u egzodusu sarajevskih intelektualaca čuvanje književnog i kulturnog identiteta i da ga čine savremenici Rajka Petrova Noga, Mome Kapora i sdrugih značajnih srpskih intelektualaca, te da su stvorene na novoj teritoriji Prosvjeta, Srna, Srpski kanal javnog servisa.

On je napomenuo da je uslijedilo političko i ustavno oblikovanje Republike Srpske za šta se neraskidivo veže Radomir Lukić, a da je duhovni identitet vezan za obnovu Sarajevske bogoslovije u Foči koja je u Sarajevu imala problema i u komunističkog perioda, te da je 1 994. godine u Foči formirana duhovna akademija i bogoslovija.

Bartula je naveo da se mora čuvati istorijski kontinuitet koji je povezan sa srednjovjekovnom pismenosti.

-Mi smo ovdje 1 000 godina- istakao je Bartula.

On je podsjetio da je egzodus zdravstvene i medicinske struke i da su tu nezaobilazni doktori Dragan Kalinić, Slavko Ždrale, nezaobilazna porodica Bokonjić, Najdanović, Šošić i zdravstvene ustanove koje su stvarali i održavali.

Intelektualni egzodus , kako napominje Najdanović, čini i urbani duh koji je kako ističe kohezioni faktor .

-Zahvaljujući tome uslijedila je izgradnja gradskih centara. To je pokazatelj vaskrsenja , dokaz da szu sarajevski Srbi spremni na otpor u najtežim trenucima i da su spremni da stvore nove države- ocijenio je Bartula i dodao da su sarajevski srpski intelektualci svjetska imena obrazovanja.

-Imperativ je proučavanje njihovog rada i svega što su dali. Sarajevske svetinje  su kulturni zavjetni prostor i ne smijemo ga se odreći i treba nastojati da se i tu obnovi životna zajednica- poručio je Bartula.

Organizatori okruglog stola "Zatiranje i egzodus sarajevskih Srba krajem 20. vijeka" su Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Institut istorijskih nauka i Filozofski fakultet.

Masovni egzodus sarajevskih Srba počeo je 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma pripale Federaciji BiH i trajao je gotovo do kraja marta.

Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.