Društvo
Foto: GS
BANjALUKA - Za pola decenije u Srpskoj dva razreda u jednoj školskoj godini uspješno je završilo 15 osnovaca i srednjoškolaca, koji su na ovaj način pokazali izvrsnost i posvećenost u usvajanju znanja, a nastavnici i pedagozi tvrde da su ovakvi đaci prava rijetkost.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, među đacima koji su u proteklih pet godina završili dva razreda u okviru jedne školske godine bili su osnovci iz Pala i Kostajnice, ali i učenici muzičkih i umjetničkih škola u Banjaluci, Trebinju, Prnjavoru i Bijeljini.
U 2024/25. školskoj godini tri srednjoškolca - iz Prijedora, Dervente i Banjaluke pohađali su dva razreda istovremeno, a najviše ovakvih primjera zabilježeno je u Muzičkoj školi "Konstantin Babić" u Prnjavoru.
Kako su pojasnili u ministarstvu, škole u Srpskoj, u skladu sa zakonom, samostalno donose odluke o ubrzanom napredovanju učenika.
- Propisano je da učenik koji postiže natprosječne rezultate, ima odličan uspjeh i primjerno vladanje, može u jednoj školskoj godini završiti dva razreda, dok osnovnu školu može okončati u periodu kraćem od devet, ali ne kraćem od sedam godina. Učenik sa ubrzanim napredovanjem na kraju godine polaže razredni ispit - istakli su u ministarstvu.
Direktorica Srednjoškolskog centra "Mihajlo Pupin" u Derventi Gordana Asentić potvrdila je za "Glas" da su u 2024/25. školskoj godini prvi put, u posljednjih deset, imali učenika koji pohađa dva razreda istovremeno, odnosno treći i četvrti, smjer tehničar informacionih tehnologija.
- Riječ je o izuzetno talentovanom i neuobičajenom mladiću. Još u osnovnoj školi pravio je sajtove i programirao mašine. Sam je u dogovoru sa roditeljima izrazio želju da u jednoj godini završi oba razreda - rekla je Asentićeva i dodala da ga je u početku pokušala odvratiti, savjetujući mu da četvrti razred provede sa vršnjacima.
Ipak, on je ostao pri svojoj odluci, jer, kako kaže, veći dio vremena provodi učeći i već proučava gradivo sa druge ili treće godine Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.
- Nastavničko vijeće i predmetni profesori su jednoglasno podržali njegovu odluku, jer osim što blista u struci, odličan je i u ostalim predmetima. Jednom sam prisustvovala njegovom izlaganju na engleskom jeziku, pripremio je informatičku prezentaciju prilagođenu svim nivoima znanja u razredu. Profesorica i ja smo ostale bez teksta - ispričala je Asentićeva.
Profesor pedagogije na banjalučkom Filozofskom fakultetu Brane Mikanović istakao je da ideja ubrzanog napredovanja učenika nije teorijski do kraja razrađena u pedagoškoj nauci, već se uglavnom oslanja na psihološke teorije učenja i sposobnosti.
- Pedagoški i psihološki gledano, nismo protiv napredovanja, ali ako pogledamo istraživanja iz protekle dvije decenije, uočljivo je da se nešto desilo sa sistemom vrednovanja, posebno u razrednoj nastavi. Praktično više nemamo učenike koji završavaju prvih pet razreda sa ocjenom "dobar", dok je čak dvije trećine učenika ocijenjeno kao odlično - upozorava profesor Mikanović.
On navodi da se time dovodi u pitanje na koji način i po kojim kriterijumima se prepoznaje učenik koji je zaista spreman da za jednu školsku godinu završi dva razreda.
- Kada uporedimo razrednu i predmetnu nastavu, trećina učenika gubi prvobitni uspjeh. Oni koji su kod učiteljice bili odlični, kasnije padaju na vrlo dobar ili dobar. Isto je i na prelazu iz osnovne u srednju školu, gdje više od 30 odsto učenika koji su osnovnu završili sa odličnim uspjehom u srednjoj ne održe taj nivo. To ukazuje da ne postoji kontinuitet u uspjehu - objašnjava on.
Mikanović smatra da bi mogućnost ubrzanog napredovanja trebalo isključiti, bar kada je riječ o osnovnoj školi.
- To je period početnog razvoja, ne samo u pogledu znanja, već i psihofizičke zrelosti. Ne vidim da djeca u tom uzrastu realno mogu napredovati u svim oblastima. Smisao bi više imao sistem koji bi omogućio napredovanje u pojedinačnim oblastima, recimo ako je dijete posebno nadareno za matematiku - zaključuje profesor.
KRITERIJUMI
Profesor Brane Mikanović, sa više od 30 godina iskustva u obrazovanju, ističe da su kriterijumi za ocjenjivanje učenika često nejasni i nedosljedni te da u sistemu nedostaje pedagoški, psihološki i dokimološki pristup.
- Imam brojne primjere, čak mi i studenti često navode da su u osnovnoj školi imali ocjenu pet iz maternjeg jezika, a u srednjoj su jedva dobijali dvojku. Ni njima nije jasno kako je moguće da su im literalni radovi odjednom "pali" u kvalitetu. To samo ukazuje na to da nešto u sistemu vrednovanja i ocjenjivanja mora da se mijenja - istakao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
