Foto: Drugo lice istorije
FOČA - Od 20. januara do 10. maja 1942. godine, 110 dana, Foča je bila centar partizanske teritorije u okupiranoj Jugoslaviji i Evropi, koji je u svim hronikama poznat kao "fočanski period narodnooslobodilačke borbe".
Vojno i političko rukovodstvo partizana sa Titom na čelu, ovdje je donijelo poznate "Fočanske propise", prvu pravno regulisanu osnovu uspostavljanja vlasti nove Jugoslavije. Međutim, sa istorijske distance od 66 godina ne može se govoriti samo o dobrim stranama ovog događaja, a zadatak istoriografa je da stalno istražuju ovu, bez sumnje, najkompleksiniju oblast Drugog svjetskog rata na ovim prostorima.
Ovo je rečeno na jučerašnjem okruglom stolu, pod nazivom "Fočanski propisi - u svjetlu istorije i savremenosti," koji je opština Foča organizovala u novootvorenoj Univerzitetskoj biblioteci. U radu okruglog stola učestvovali su eminentni istoričari sa nekadašnjih jugoslovenskih prostora - akademik prof. dr Zdravko Antonić, dr Vjenceslav Glišić, dr Milan Lazić, dr Đorđe Piljević, mr Dragan Mastilović, te gosti iz Federacije BiH - dr Hasan Balić i Slaviša Šućur.
Ističući univerzalni značaj i istorijsku vrijednost fočanskog perioda NOB-a, u kojem su nastali "Fočanski propisi", akademik prof. dr Zdravko Antonić je istakao da se događaj nikako ne smije uopštavati i gledati crno-bijelim naočarima.
- Treba, na osnovu dokumenata, istražiti razloge koji su doveli do prvih zločina u Foči i Hercegovini, koji su proizvodili druge zločine, sa posebnim akcentom na prilike Titovog boravka u Foči. Tada su, osim nespornih vrijednosti, zabilježene i najveće greške Vrhovnog štaba na ovom području - naglasio je akademik Antonić.
O vojno-političkim prilikama u Hercegovini, u vrijeme uspostavljanja tzv. "Fočanske republike", kada je nad srpskim življem u ovom dijelu BiH vršen "crveni teror", govorio je mr Dragan Mastilović.
On je za veliki broj nevinih žrtava srpskog naroda, pobijenih od strane Titovih komunista, 1942. godine u Hercegovini, optužio vojno i političko vođstvo partizanskog pokreta, sa Josipom Brozom na čelu. Mastilovićevu tezu da je ideološka i vjerska odmazda Titovih komunista nad pravoslavnim stanovništvom, koje je uporedio sa ustaškim, izazvala masovni prelazak Srba iz partizanskih jedinica u četničke redove, nije podržao bošnjački doktor prava Hasan Balić.
Predratni sudija iz Foče je "Fočanske propise" ustanovljene 1942. godine, nazvao "odom ljudskim pravima i slobodama", zbog čega, istakao je, ovaj okrugli sto treba da preraste u internacionalni skup.
U nastavku, umjesto naučnog pristupa, Balićeva diskusija se pretvorila u prepoznatljiv, bošnjački pamflet i optuživanje Srba u stilu "mi nismo kao on", zloupotrijebivši čak i nobelovca Havela. Začuđujuće da mu niko od prisutnih nije replicirao.
Zanimljivo izlaganje o temi fočanskog perioda narodnooslobodilačke borbe imao je poznati istoričar dr Vjenceslav Glišić.
- Titovi narodnooslobodilački odbori, kao organi vlasti, u jednom trenutku su poslužili i za svojevrsnu manipulaciju da se seljaci privuku u partizanske redove - rekao je dr Glišić.
On je "Fočanske propise" nazvao modelom demokratije, koje bi, kako je istakao, trebalo uvesti u današnju političku praksu zemalja nastalih raspadom druge Jugoslavije.
Na skupu je govorio i Slaviša Šućur, Srbin, koji je za posebno ratne zasluge, kao artiljerac, koji se svojevremeno hvalio da je precizno razarao srpske kuće i bunkere, u redovima Armije BiH, u Sarajevu, dobio najveća odlikovanja. Iako nije poznato u kakvom naučnom svojstvu je pozvan na ovaj skup, Šućur je održao predavanje o, kako je rekao, "više istina u BiH", te o univerzalnom sistemu vrijednosti "Fočanskih propisa", koje bi, kaže, trebalo afirmisati.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.