Dragomir Kutlija: Neobavezujuće preporuke postale strateški ciljevi

Formiranje Instituta za javnu upravu značilo bi ne samo prenos nadležnosti iz ove oblasti na nivo BiH, već bi dovelo u pitanje opravdanost postojanja nekih entitetskih institucija, a ignorisali bi se i svi dosadašnji rezultati ostvareni u reformi državne uprave u Republici Srpskoj.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao direktor Agencije za državnu upravu Dragomir Kutlija.

Osvrćući se na rad Agencije on je istakao da je ona imala ključnu ulogu u reformi javne uprava u čemu Republika Srpska drži lidersku poziciju u BiH.

* GLAS: Koji su krajnji ciljevi reforma javne uprave u Republici Srpskoj?

KUTLIJA: Reforma javne uprave treba da obezbijedi stabilnu i politički nezavisnu administrativnu strukturu zasnovanu na struci i profesiji. Takva administrativna struktura treba da služi svakoj demokratski izabranoj vladi, građanima i privredi Republike Srpske.

Agencija je odgovorna za uvođenje pravila i procedura za zapošljavanje, imenovanje i izbor državnih službenika; promovisanje etičkog kodeksa ponašanja za državne službenike; obezbjeđivanje nacionalne jednakosti pri izboru državnih službenika putem konkursa i imenovanja, pripremu i sprovođenje programa obuke u funkciji profesionalnog usmjeravanja i napredovanja...

* GLAS: Šta je od toga do sada urađeno?

KUTLIJA: Uspostavljen je normativno pravni okvir za sprovođenje reforme, ustanovljena jedinstvena pravila i procedure za izbor, postavljenje i imenovanje državnih službenika; organizovana i izvršena obuka za rukovodeće i ostale državne službenike...

* GLAS: Kako je onda došlo do toga da se radi Studija izvodljivosti za formiranje Instituta za javnu upravu BiH?

KUTLIJA: Izradi radne verzije Studije izvodljivosti za formiranje Instituta za javnu upravu BiH prethodilo je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o sprovođenju projekata funkcionalnih pregleda. Memorandum su 19. novembra 2003. potpisali ondašnji premijeri RS i FBiH, Dragan Mikerević i Adnan Terzić, dok ga je u ime Evropske komisije (EK) potpisao Majkl Hemfriz.

* GLAS: Koje obaveze su proistekle iz potpisivanja   Memoranduma?

KUTLIJA: Domaći predstavnici su se obavezali da će pružiti punu saradnju i učestvovati u vertikalnim pregledima sedam sektora javnog života (sektor poljoprivrede, povratka izbjeglica, zaštite okoline, privrede, zdravstva, pravde i obrazovanja) i sistemskog pregleda javne uprave. EK se obavezala da obezbijedi 4,6 miliona evra za sprovođenje tih pregleda. Potpisnici sporazuma su se takođe obavezali da će nalazi i preporuke iz pregleda biti inkorporirani u Strategiju za reformu javne uprave, kao jedan od 16 uslova iz Studije izvodljivosti za ulazak BiH u EU, i da će ih sprovesti u redovnom ili hitnom postupku.

* GLAS: Šta je po mišljenju Agencije za državnu upravu RS predstavljao taj dokument?

KUTLIJA: Taj dokument je predstavljao "zeleno svjetlo" za prenos ovlašćenja sa entiteta na nivo BiH, jer u EU funkcionalni pregled administrativnog sistema ima za cilj da eliminiše nepotrebne ili suvišne funkcije; da smanji dupliranje između i unutar institucija; da doda funkcije koje nedostaju, kao i da se racionalizuje distribucija funkcija.

* GLAS: Na insistiranje predstavnika iz RS privremeno je bila osujećena namjera UNDP-a o formiranju koleya za državnu upravu BiH?

KUTLIJA: UNDP je namjeravao da instališe koley za državnu upravu BiH čija bi osnovna funkcija bila obuka državnih službenika na svim nivoima vlasti. Tome su se energično suprostavili predstavnici Republike Srpske, s obzirom na to da bi njegovo uspostavljanje pretpostavljalo prenos nadležnosti zbog čega se  bilo i odustalo od formiranja koleya.

* GLAS: Pa ipak, koley za državnu upravu BiH se javlja u finalnoj verziji nacrta Strategije reforme javne uprave BiH!

KUTLIJA: Strategija reforme pretvorila je neobavezujuće preporuke u strateške ciljeve uprkos tome što se u nacrtu dokumenata, kao ni u završnom izvještaju, koley nije uopšte spominjao. U finalnoj verziji Strategije on se pojavljuje na način što će u ključnim aktivnostima "početi pripreme za formiranje instituta za javnu upravu za cijelu BiH".

* GLAS: Znači li to da da se Agencija nije dovoljno angažovala na planu obuke državnih službenika?

KUTLIJA: Ne znači. Samo u 2007. godini obuku je prošlo 490 državnih službenika Republike Srpske. Ona se odvijala kroz više modela. Bili su to obuka o evropskim integracijama, obuka "Oblikovanje budućnosti", obuka o upravljanju... Organizovana je i sprovedena obuka instruktora u državnoj upravi.

* GLAS: Vlada Republike Srpske je, koliko se zna, podržala Strategiju i Akcioni plan 1.?

KUTLIJA: Vlada je na prijedlog Agencije i Ministarstva uprave i lokalne samouprave u avgustu 2006. godine uslovno podržala Strategiju. Zaključila je da Strategija "mora uvažavati dostignuti nivo reforme javne uprave u RS imajući u vidu rezultate postignute u ovoj oblasti".

Akcioni plan 1 je podržan "pod uslovom da aktivnosti proizašle iz Strategije imaju jasno definisane ciljeve, koji obezbjeđuju usaglašen obim reforme javne uprave na sva tri nivoa vlasti u BiH, a u skladu sa postojećim ustavno-pravnim uređenjem BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta".

* GLAS: Koliko je poznato, predložene su tri opcije za formiranje tog spornog instituta?

KUTLIJA: Te opcije su: a) potpuno centralizovani institut na državnom nivou; b) centar izvršnosti obuke, kao državna upravna organizacija, i v) centar izvršnosti obuke sa regionalnim ustanovama za obuku.

U sve tri opcije institut ili centar bi bio nadležan za: akreditaciju izvođača obuke; izradu programa i savremene metodologije obuke, obuku predavača; sertifikaciju programa obuke; istraživački rad i organizacioni razvoj.... Ove nadležnosti be se preuzimale iz djelokruga rada postojećih agencija za državnu upravu.

 

* GLAS: Kakav je stav predstavnika Republike Srpske o radnoj verziji i revidiranom nacrtu Studije?

KUTLIJA: Uz puno uvažavanje autora Studije, ponašanje Kancelarije koordinatora za reformu javne uprave i UNDP-a, u vezi sa rokovima za dostavljanje komentara bilo je neprimjereno, s obzirom na značaj, sadržaj i obim dostavljenog dokumenta. Ako se s takvom praksom nastavi predstavnici Srpske su rekli da će preispitati potrebu svoga učešća u razgovorima o istim ili sličnim zajedničkim projektima.

* GLAS: Autori Studije su razmatrali i opciju da se institut uopšte ne osnuje!?

KUTLIJA: Autori su u radnoj verziji Studije naznačili da su "razmotrili opciju prema kojoj se institut za javnu upravu ne bi uopšte ni osnovao, nego bi se umjesto toga ojačale postojeće agencije za državnu službu i Pododjeljenje za ljudske potencijale Brčko distrikta".

Pa ipak, pravdajući se dobijenim projektnim zadatkom isključili su takvu mogućnost, a da bi oprali svoju savjest rekli su da tu mogućnost odbijaju, jer "se njome ne osigurava zdrav i čvrst osnov za unapređenje standarda i koordinaciju obuke u cijeloj državnoj službi".

* GLAS: Pored iznijetih suprotnosti radna verzija Studije ima niz drugih protivrječnosti, neistina ili poluistina kada je u pitanju Republika Srpska?

KUTLIJA: Kada je u pitanju Republika Srpska, navodi se niz netačnih konstatacija, kao što su: nepostojanje vlastitih finansijskih sredstava za obuku; nepostojanje obuke za novozaposlene državne službenike; da specijalističke obuke skoro uopšte nisu prihvaćene od strane agencija; agencije nemaju adekvatne resurse i nisu u mogućnosti realizovati svoje elementarne funkcije; agencija nije u stanju preuzeti svoju zakonsku obavezu za izradu i sprovođenje politike ljudskih potencijala...

* GLAS:  Koliko je u 2007. godini održano stručnih ispita za rad u državnoj upravi?

KUTLIJA: U toku 2007. godine podnesen je 1.031 zahtjev za polaganje stručnog ispita za rad u upravi Republike Srpske za kandidate sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom. Od ovog broja uslove za polaganje stručnog ispita ispunjavalo je 1.019 kandidata, dok 12 kandidata nije ispunjavalo uslove.

Stručni ispit je položilo 610 kandidata o čemu su im izdata uvjerenja o položenom stručnom ispitu, 208 kandidata je upućeno na polaganje popravnog ispita, dok 71 kandidat nije položio stručni ispit.

 U 2007. godini doneseno je 126 rješenja o oslobađanju od obaveze polaganja stručnog ispita, a organizovano je 25 komisija za kandidate sa visokom i višom stručnom spremom i 10 komisija za kandidate sa srednjom stručnom spremom.

* GLAS: Navedite neke protivrječnosti radne verzije Strategije?

KUTLIJA: Kao strateški cilj kod ljudskih potencijala Strategija predviđa jačanje postojećih kapaciteta, odnosno agencija za državnu upravu, da bi na strani 12 Studije konstatovalo da "osnovna potencijalna prepreka na putu realizacije ove opcije jeste ta da agencije za državnu službu  ne bi željele da ustupe odgovornost za realizaciju obuke." Da stvar bude još i gora stoji i konstatacija da: "čak iako se Institut osnuje, potrebno je da se agencije za državnu službu ojačaju u mjeri u kojoj bi bili osposobljeni za koordiniranje obuke na državnom, entitetskom i nivou Brčko distrikta, davanjem savjeta resornim ministarstvima i drugim agencijama u vezi s politikom kadrovskog razvoja i praćenjem potreba za obukom..."

Glavni argument za uspostavu instituta je u njegovoj "institucionalizaciji" u okviru Strategije za reformu javne uprave, iako je svima poznato da u nacrtu istog dokumenta toga nije bilo.

* GLAS: Šta je od toga netačno?

KUTLIJA:  Srpska je iznijela činjenice da ima vlastiti izvor finansiranja obuke, poseban Odsjek za obuku i ocjenjivanje rada državnih službenika popunjen  kvalifikovanim kadrovima, vlastitu Strategiju usvojenu od strane Vlade za period 2007-2010. godine kojom su utvrđeni modeli obuke prije stupanja u službu, obuke u toku službe i specijalističke obuke.

Autori nisu dali odgovor, a niti su vodili računa o stavovima republičkog Ministarstva uprave i lokalne samouprave i Agencije, koji su izneseni prilikom pojedinačnih i zajedničkih razgovora održanih u septembru i oktobru prošle godine sa predstavnicima Kancelarije koordinatora i UNDP-a. To upućuje na zaključak da se u ponašanju pojedinih predstavnika međunarodne zajednice i dalje, kada je RS u pitanju, nije ništa promijenilo.

* GLAS: Koje su vaše konkretne primjedbe?

KUTLIJA: Neprihvatljivo je da se Agenciji za državnu upravu  oduzme pravo na obuku državnih službenika u RS, s obzirom na to da je ona u svom petogodišnjem radu osposobljena za izvršavanje svojih zakonom utvrđenih obaveza, pa i obaveze obuke državnih službenika u punom smislu te riječi.

Radna verzija Studije nije dala pravni osnov za osnivanje instituta u bilo kojoj od tri predložene opcije. Lociranje instituta za javnu upravu, prema važećoj zakonskoj regulativi na koju se poziva Studija je moguća samo u okviru postojeća četiri administrativna sistema, pojedinačno i nezavisno, i samo za taj administrativni sistem.

Predlaganje zakonskog rješenja koje bi omogućilo osnivanje instituta za javnu upravu BiH, sa nadležnostima iz radne verzije Studije, nema uporište u dejtonskom Ustavu BiH. Predložene tri opcije u suštini su jedna varijanta sa dvije nijanse, s obzirom na to da sve tri opcije predviđaju manje ili više centralizovani institut za javnu upravu BiH.

* GLAS: Šta predlažete Vladi Republike Srpske i Savjetu ministara BiH?

KUTLIJA: S obzirom na to da je neusvajanje Studije zaustavilo nastojanje pojedinih institucija i krugova iz međunarodne zajednice i BiH za osnivanje instituta za javnu upravu, prenosom nadležnosti sa nivoa entiteta na nivo BiH, a s ciljem sprečavanja da novonastala situacija bude iskorišćena od strane onih koji RS proglašavaju nekooperativnom i ometajućim faktorom u BiH, preložićemo Vladi da usvoji sljedeći zaključak da za Republiku Srpsku "Studija izvodljivosti za formiranje Instituta za javnu upravu BiH" ne može biti predmet dalje razrade. Umjesto toga predlaže se Savjetu ministara prekomponovanje predmeta Studije na strateški cilj kojom će se jačati postojeće agencije za državnu upravu i Pododjeljenje za ljudske potencijale Brčko distrikta. Savjetu ministara BiH će se takođe predlaže da preispita ustavni i zakonski osnov za formiranje 52 državne institucije za deset oblasti iz člana III Ustava BiH i da o tome obavijesti Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ignorisani zaključci Vlade

* GLAS: Da li su u dokument inkorporirani zaključci Vlade Republike Srpske?

KUTLIJA: Studija ne poštuje zaključke Vlade usvojene 31. avgusta 2006. godine a koji se odnose na poštovanje postojećeg ustavno-pravnog uređenja BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta, kao i uvažavanje dostignutog nivoa reforme državne, odnosno javne uprave u Srpskoj, zbog čega je Studija izvodljivosti za formiranje instituta neprihvatljiva.

Predmet ove ili slične studije može biti samo jačanje postojećih kapaciteta za razvoj ljudskih potencijala (agencije za državnu upravu) ili prerastanje njihovih dijelova u centre (institute) za obuku zaposlenih, kako u državnoj, tako i u entitetskoj upravi, u skladu sa važećim zakonima.

Na radnu verziju Studije predstavnici RS uručili su 13. februara 2008. godine u pismenoj formi opšte komentare, konkretne primjedbe i prijedloge sa zaključkom da se ne prihvati osnivanje instituta jer za to ne postoji pravni osnov s obzirom da se uistinu radi o prenosu ovlašćenja sa entiteta na nivo BiH.

 Pitanja bez odgovora

* GLAS: Studija nije dala odgovor na mnoga druga pitanja?

KUTLIJA: Studija je dala neke neargumentovane konstatacije, ali nije dala odgovor na neka pitanja. Zašto su, na primjer, u Studiji korišćeni primjeri zemalja koje nemaju više nivoa u okviru administrativnog sistema, ili zašto nisu uzeti primjeri zemalja, kao što su Španija i Austrija. Konstatacija o nedostatku resursa i pomanjkanju finansijskih sredstava nije činjenično zasnovana, barem kada je u pitanju RS. Zašto se predlaže način finansiranja instituta suprotan utvrđenom buyetskom sistemu u BiH, odnosno zašto nije predložen model samoodrživosti navedene institucije..

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.