Dr Ratko Perić upozorava planinare šta je neophodno pred uspon

BANjALUKA - Dobra aklimatizacija, uredna krvna slika i temeljne pripreme mnogo su važnije za bezbjedan uspon od same volje da se osvoji vrh, ali upravo to većina planinara zanemaruje.

Na to je za "Glas" ukazao doktor nauka sportske fiziologije i planinar Ratko Perić.

On je istakao da se na velikim visinama organizam suočava sa nedostatkom kiseonika, što dovodi do gubitka energije, pada koncentracije i fizičke snage, zbog čega i najmanji propust može imati kobne posljedice.

Više nepovoljnih okolnosti

Osvrćući se na tragediju na Elbrusu, naglašava da ne može govoriti o konkretnim uzrocima jer nema informacije iz prve ruke, ali smatra da je najvjerovatnije riječ o spletu više nepovoljnih okolnosti.

- Na osnovu onoga što je objavljeno u medijima i činjenice da poznajem planinu, pretpostavljam da je došlo do kombinacije umora, mogućih simptoma visinske bolesti, magle, jakog vjetra i ekstremno niskih temperatura. Na najstrmijem dijelu završnog uspona dovoljan je jedan izgubljen korak da posljedice budu kobne - rekao je Perić.

On ističe da nijedan ljekarski pregled ili testiranje ne mogu biti garancija uspješnog uspona, ali da ozbiljne pripreme značajno smanjuju rizik.

- Sve počinje mnogo prije odlaska na planinu. Potrebni su dobra krvna slika, ljekarski pregledi i kvalitetna fizička priprema. Ako je neko anemičan, organizam neće moći efikasno da prenosi kiseonik, a malo ko uopšte razmišlja o tome prije odlaska na velike visine - kazao je Perić.

Prvi znaci

Prema njegovim riječima, aklimatizacija je jedan od najvažnijih preduslova bezbjednog uspona.

- Nekoliko dana boravka na većoj nadmorskoj visini prije završnog uspona je neophodno. Postoje i hipoksične komore u kojima se može trenirati, ali one ne mogu zamijeniti postepeno privikavanje organizma na uslove na planini - istakao je Perić.

Dodaje da su prvi znaci akutne visinske bolesti glavobolja, smetnje sa vidom i pad koncentracije, te da ih nikako ne treba ignorisati.

- Ako se javi glavobolja koja ne prolazi ni nakon lijeka protiv bolova, to je jasan signal da se mora krenuti nazad, na nižu nadmorsku visinu. U takvoj situaciji više nema mjesta razmišljanju o osvajanju vrha - naglasio je Perić.

Pripreme ispred dobre volje

On upozorava da planinari i dalje rijetko traže savjete stručnjaka, prije bilo kakvog uspona.

- Ako govorimo o ozbiljnim usponima iznad četiri ili pet hiljada metara, od stotinu ljudi možda će se dvoje konsultovati sa stručnjakom. Većina se oslanja na dobru volju i nadu da će sve proći kako treba, a ozbiljan i profesionalan pristup pripremama i dalje je rijetkost - rekao je Perić.

Govoreći o sopstvenom iskustvu, ističe da nikada nije imao ozbiljnijih problema jer je svakom usponu pristupao naučno.

- Sve pripreme zasnivao sam na medicini i sportskim naukama, od laboratorijskih analiza i ljekarskih pregleda do planiranja treninga i tehnika disanja. Planina ne prašta greške, ali to nisu samo greške koje napravite tokom uspona, već i one koje ste napravili mjesecima ranije, tokom priprema. Zato treba slušati nauku, medicinu i struku, a ne oslanjati se samo na dobru volju i nadu da će sve proći kako treba - poručio je Perić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.