Djecu štiti zakon, ali ne i sistem

Banjaluka - Sloboda medija je ključan uslov za razvoj svakog demokratskog društva, ali i ta sloboda ima granice, posebno kada je riječ o zaštiti prava djece i njihove privatnosti, što je takođe preduslov svakog demokratskog civilizovanog sistema.

BiH je potpisnica UN konvencije o pravima djeteta, što obavezuje sve njene građane, pa i medije da je poštuju.  Konvencija je pravni akt sa snagom zakona koji obvezuje državu potpisnicu na sprovođenje svih njenih odredbi, ali, kako upozoravaju ovlaštene institucije, to se ne poštuje. 

Sudija za maloljetnike Osnovnog suda u Banjaluci Dragan Uletilović kaže da kršenja prava djece posebno u medijima RS postoje.

- Naš Krivični zakon RS ima regulisan dio gdje novinari mogu da snose krivično-pravne posljedice zbog načina izvještavanja koji je narušio prava djeteta, a za koju većina njih i ne zna - kazao je Uletilović.

Naglasio je da postoji potreba da se bolje urede postojeći zakonski okviri.

- Ovu zakonsku oblast bi trebalo detaljnije urediti i to ne samo krivičnim propisima - kazao je Uletilović, ističući da je to potrebno jer su djeca najosjetljiviji dio društva.

Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac međutim kaže da Krivični zakon RS ne sankcioniše povredu prava djeteta u medijima.

Dodaje da, iako svako dijete ima pravo na zakonsku zaštitu svojih prava, u Srpskoj zakoni u toj oblasti nisu dorečeni.

- Zaštita djece moguća je pod uslovima utvrđenim zakonom, odnosno ako se narušava ugled, vrijeđa čast ili integritet, iznose ili prenose neistiniti navodi ili na drugi način vrijeđa njegovo dostojanstvo, ali se taj zakon odnosi na sva fizička lica pa tako i na djecu - kazala je Grahovčeva.

Šef Odjeljenja za praćenje prava djece Ombudsmana za ljudska prava BiH Aleksandra Marin-Diklić kaže da zakon u oblasti zaštite maloljetnih delinkvenata, ali i sve djece ne pravi razlike, nego da i  jedni i drugi imaju ista prava zagarantovana Međunarodnom konvencijom.

- Konvencija se može primjenjivati direktno po Ustavu BiH i treba da se tako primjenjuje. Pored toga, postoji obaveza države da se zakonodavstvo uskladi sa međunarodnim standardima prava djeteta - kazala je.

Ona smatra da postoji dosta prostora kako bi se unaprijedilo stanje u zaštiti prava djece, posebno kada je u pitanju zloupotreba u medijima, ali i putem interneta.

Marin Diklić navodi da organizmi i mehanizmi i zaštite u ovoj oblasti postoje, kao i zadovoljavajući pravni i normativni okviri, ali da se prava i privatnost djece često krše.

Najveći nedostaci su u onlajn medijima, koji prema riječima Marin-Diklić, često nisu nigdje registrovani, pa ih je teško pronaći i sankcionisati.

U specijalnom izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH, pod nazivom “Preporuke za unapređenje zaštite prava djece na privatnost, kada su prava narušena od strane medija u BiH”, koji je urađen prošle godine, navodi se da mediji u velikoj mjeri narušavaju pravo na privatnost djece.

- Objavljivanje identiteta djeteta vrlo je traumatično iskustvo i za dijete i porodicu. Tome doprinosi i činjenica da je u 79 odsto slučajeva na internet portalima i posjetiocima ostavljena mogućnost da komentarišu članke, što povećava rizik otkrivanja identiteta djece, iznošenja  priča i komentara osoba koje poznaju porodicu djeteta i šire neistine - navodi se u izvještaju.

“Plavi telefon”

Direktor Udruženja “Nova generacija” Maša Mirković rekla je da je ovo udruženje pokrenulo savjetodavnu telefonsku liniju “Plavi telefon”, gdje se mogu prijaviti sve zloupotrebe prava djeteta.

- Samo adekvatnim reagovanjem može se napraviti pomak u zaštiti djece u bilo kojim oblastima - kazala je Mirkovićeva. Dodala je da je “Plavi telefon” u funkciji od 18. februara ove godine, te da su od imali 44 poziva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.