Djeca predugo čekaju topli dom, još duže posao

Banjaluka - Djeca bez roditeljskog staranja u Republici Srpskoj suočavaju se sa mnoštvom problema, a osim što topli dom i porodicu predugo čekaju, muku muče i sa traženjem posla poslije punoljetstva.

Bez roditeljskog staranja u RS odrasta 499 mališana, a broj onih koji dobiju nove roditelje je mizeran. Uprkos tome što mnogi parovi žele da usvoje djecu, od toga često odustaju zbog dugotrajnih zakonskih procedura. I dok su zahtjevi za usvajanje na čekanju, na stotine djece može samo da sanja o bezbrižnom djetinjstvu.

U banjalučkom Centru za socijalni rad kažu da je od početka godine usvojeno troje mališana.

- Bez roditeljskog staranja je 104, a samo njih 17 su podobni za usvajanje. Imamo 100 zahtjeva na čekanju - kažu u Centru. 

U bijeljinskom Centru za socijalni rad ističu da je od početka godine usvojeno samo jedno dijete, te da u prethodne dvije godine na ovom području nije bilo usvajanja. Ništa bolja situacija nije ni u Prijedoru gdje je od početka godine samo jedno dijete usvojeno i to nepotpuno. U ovom gradu bez roditeljskog staranja odrasta 50 mališana.

- Svake godine zaprimimo veliki broj zahtjeva za usvajanje, ne samo iz RS nego i iz zemalja u regionu, ali se u skladu sa zakonskim procedurama ne može udovoljiti svakom zahtjevu, niti svako dijete ispunjava uslove da bude usvojeno - rekla je direktor prijedorskog Centra Milena Miodragović.

Bez topline porodičnog doma u Doboju odrasta 26 djece, od čega njih 14 boravi u ustanovama, a 12 mališana je smješteno u hraniteljske i srodničke porodice.

- Nijedno dijete u ovoj godini nije usvojeno - kazali su u dobojskom Centru za socijalni rad.

U Gradišci je od početka godine usvojeno dvoje djece, a zaprimljeno je osam zahtjeva.

- Sam postupak nije komplikovan i kada se stvore uslovi za usvajanje maloljetno dijete se smješta u porodicu potencijalnih usvojitelja da se prilagodi, i to u periodu do tri mjeseca - istakla je socijalni radnik u Centru za socijalni rad u Gradišci Biljana Kovačević.

Dječiji dom "Rada Vranješević" u Banjaluci utočište je za 93 djece koji u ovoj ustanovi borave do punoljetstva. Međutim, onog trenutka kada napune 18 godina, na njihova leđa pada novi teret, ostaju na ulici i prepušteni su sami sebi. Direktor Doma Vladimir Kajkut kaže da sistemski nije riješeno pitanje zapošljavanja djece bez roditeljskog staranja.

- Bilo bi poželjno donijeti pravilnik na osnovu kojeg bi djeca bez roditeljskog staranja odmah po završetku školovanja imala obezbijeđen posao ili bar neku povlasticu pri zapošljavanju - rekao je Kajkut.

On je istakao da su štićenici po napuštanju ove ustanove u nadležnosti opštine iz koje dolaze, koja bi trebalo da im obezbijedi posao i krov nad glavom.

Da je ta obaveza često samo "mrtvo slovo na papiru" svjedoči primjer bivšeg štićenika Doma, čiji su inicijali M. C. koji je nakon što je izgubio pravo na smještaj u ovoj ustanovi, ostao bez krova nad glavom, o čemu je "Glas Srpske" pisao.

Ombudsmani za ljudska prava BiH potvrđuju da su u ovoj oblasti uočeni mnogi nedostaci.

Strategija

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ističu da je strategija unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja u RS 2015–2020. godine sastavni dio strateških opredjeljenja Vlade RS u oblasti socijalne zaštite njenih građana.

- Konstantno se radi na stvaranju preduslova za postizanje kvalitetnijih rezultata u svakodnevnom vaspitno-obrazovnom radu, u okviru kojeg se individualnom pristupu djetetu daje prednost u odnosu na grupni rad sa djecom - rekli su u Ministarstvu i dodali da je zakonski data mogućnost da se boravak mlade osobe u domu produži najkasnije do 26. godine, ukoliko upišu studije i redovno polažu ispite.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.