Davor Čordaš: Ohrabrujuće što se broj raseljenih smanjuje

U Srpskoj je u proteklih pet godina broj porodica u alternativnom smještaju smanjen sa 7.248 na 4.130, a ohrabruje podatak da se broj raseljenih lica konstantno smanjuje.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš.

- Vlada RS je u prvim mjesecima 2011. godine ostvarila značajne rezultate u okviru strategije zatvaranja kolektivnih centara u RS, a najveći efekti postignuti su u Istočnom Novom Sarajevu i Kotor Varošu, gdje su izgrađeni stanovi za 41 porodicu - dodao je Čordaš.

* GLAS: Da li je Ministarstvo ispunilo ciljeve u prvih 100 dana Vlade?

ČORDAŠ: Sve predviđene aktivnosti su realizovane. Vlada je usvojila Izvještaj za 2010. godinu i Program rada za ovu godinu, čime su stvoreni okviri za realizaciju projekata, za koje nam na raspolaganju stoji više od sedam miliona KM. Uz rezultate iz oblasti kolektivnih centara, realizovano je i kreditno zaduženje kod Fonda za međunarodni razvoj u iznosu od 3,24 miliona dolara. Određene su opštine u kojima će se rekonstruisati 180 stambenih jedinica.

* GLAS: Koliko izbjeglica, a koliko raseljenih lica trenutno živi u RS?

ČORDAŠ: U Srpskoj boravi 9.006 izbjeglica i 62.013 raseljenih osoba. Vlada RS je u prvim mjesecima 2011. godine ostvarila značajne rezultate u okviru strategije zatvaranja kolektivnih centara u RS, a najveći efekti postignuti su u Istočnom Novom Sarajevu i Kotor Varošu, gdje su izgrađeni stanovi za 41 porodicu. U Bratuncu i Srebrenici u toku je izgradnja objekata sa po 32 stana, zgrada u Sokocu će imati 21, Tesliću 18, a Vlasenici 13 stanova. U opštinama Foča i Rogatica grade se zgrade sa po 14 stambenih jedinica, tako da ove godine očekujemo da zbrinemo više od 150 porodica iz 13 kolektivnih centara.

* GLAS: Kako planirate da raspodijelite 7.094.000 KM, koje su na raspolaganju Ministarstvu?

ČORDAŠ: Za povratak u Srpsku predviđeno je 3,5 miliona maraka, na alternativni smještaj odlaze dva, a na povratak u FBiH biće potrošeno pola miliona maraka. Međutim, nismo ograničeni budžetskim okvirom, pošto ćemo realizovati niz aktivnosti putem Fonda za povratak BiH, korišćenjem kreditnih sredstava i u saradnji sa međunarodnim nevladinim organizacijama.

* GLAS: Na šta je Ministarstvo do sada trošilo najviše novca?

ČORDAŠ: Najveći dio sredstava u posljednjih pet godina uložen je u plaćanje alternativnog smještaja i u obnovu infrastrukture. Za svaku od ovih stavki je izdvojeno više od 26 miliona KM, što je više od polovine ukupno potrošenih gotovo 80 miliona KM.

* GLAS: Koliko je sredstava potrebno izdvojiti za implementaciju Revidirane strategije odredbi Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma?

ČORDAŠ: Ministarstvo je učestvovalo u izradi strategije u kojoj su definisani ciljevi i planirane potrebne akcije u pravcu konačne realizacije odredbi Aneksa sedam. Poslije usvajanja Parlament BiH je donio odluku o kreditnom zaduženju od 400 miliona KM za njeno sprovođenje. Vlast na nivou BiH još uvijek nije formirana, pa je sudbina ove odluke neizvjesna. 

* GLAS: U kojim regijama RS je povratak od najvećeg interesa?

ČORDAŠ: Povratak treba podržati gdje god postoji želja. Ipak, više od trećine od ukupno 22.026 zahtjeva za obnovu imovine je na području Posavine, prije svega u Brodu i Derventi. Najveće interesovanje za ovu regiju pokazali su Srbi i Hrvati, dok su Bošnjaci najzainteresovaniji za istočni dio RS, Zvornik i Bijeljinu.

* GLAS: Kako obezbijediti održiv povratak, pošto je on, čini se, veći problem od same obnove objekata?

ČORDAŠ: Još od 2006. godine Ministarstvo realizuje takve projekte, sa ulaganjima od 4,5 miliona KM. Ukupno je podijeljeno 285 motokultivatora, 220 plastenika, 20 sušara, pomognuta je obnova 108 vjerskih i 87 infrastrukturnih objekata, pružena podrška za rad 557 malih preduzeća i porodičnih poslova, kao i 12 ostalih vrsta pomoći.

Izbjeglice iz Hrvatske

* GLAS: Kako pomoći velikom broju izbjeglica iz Hrvatske koje se nalaze u RS?

ČORDAŠ: To pitanje je u nadležnosti institucija BiH, ali to ne umanjuje našu zainteresovanost za taj problem. Tokom prošle godine otvoreni su bilateralni razgovori sa Hrvatskom. Ministarstvo je dalo doprinos u organizaciji sastanka predsjednika RS Milorada Dodika i predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, na kojem je dogovoreno formiranje međudržavnog koordinacionog tijela, koje će se baviti rješavanjem problema povratnika i izbjeglica. Efekti se već vide, pozitivan dijalog lidera u regionu daje rezultat, mnogo toga je urađeno i mnogo toga inicirano.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.