Dan rađanja života, mirenja i praštanja

Najradosniji hrišćanski praznik pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar slave 7. januara kao uspomenu na dan rođenja Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja svijeta.

Praznik rađanja novog života, djece i djetinjstva, roditeljstva, ukrašen je najljepšim vjerskim običajima i obredima, koji se razlikuju od kraja do kraja, a svode se na isto, a to je: Umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina. Sve je to izraženo u narodnoj zdravici i molitvi o Božiću: “Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dječica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru!”

Božiću se raduje i staro i mlado, a praznično raspoloženje počinje već oko Nikoljdana i traje sve do Savindana. U tom periodu u kućama treba da vlada prijatno raspoloženje, a u atmosferi se osjeća tiho praznično blaženstvo, pa se u takvim prilikama ljudi mire, praštaju jedni drugima uvrede nanijete tokom godine.

Badnji dan i badnjak

Božićno radovanje i slavlje počinje dan uoči Božića, 6. januara. Na Badnji dan se u zoru, pucanjem iz prangija, objavljuje polazak u šumu po badnjak, koji predstavlja ono drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Hristos rodio. Bira se mlad i prav cerić, a ako nema cerića, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, uzima sjekiru u ruke i siječe badnjak. Badnjak se siječe i zasijeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira iz tri puta ne presiječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem. Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne smije se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Iver od badnjaka se uzima i stavlja među karlice, da kajmak bude debeo kao iver. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče.

Večera uoči Božića

Badnje veče, praktično, spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe koje su prijateljski bliske i vezane da su kao “Božić i Badnji dan”. Kad se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani ustanu na molitvu, otpjevaju tropar “Roždestvo tvoje...”, pomole se Bogu, pročitaju molitve, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za posnu trpezu, na kojoj se obično može vidjeti prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela. Pečenica, koju je domaćin unio na ražnju, stoji prislonjena na istočni zid, tamo gdje su ikone i kandilo, dok se badnjak stavlja pored šporeta ili peći i odmah se jedno drvo loži. Tamo gdje nema peći ili šporeta, badnjak se stavlja kod pečenice.

Pijukanje

Poslije pečenice i badnjaka, u kuću se unosi slama, koja se posipa po cijeloj kući. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, baca orahe, bombone i razne slatkiše, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio.

Božić

Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz prangija i objavljuje dolazak Božića i božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i božićnu liturgiju. Poslije službe u crkvi se prima nafora i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!” Kada domaćin dođe kući iz crkve, pozdravi sve ukućane ovim radosnim božićnim pozdravom i oni mu otpozdrave ljubeći se međusobno i čestitajući jedni drugima praznik. Na Božić, rano prijepodne, u kuću dolazi specijalni gost, odnosno položajnik, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik. Položajnik, koji se posebno dočekuje, pozdravi dom božićnim pozdravom, ljubi se sa ukućanima i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, džara vatru i govori zdravicu: “Koliko varnica, toliko srećica, koliko varnica, toliko parica, koliko varnica, toliko u toru ovaca, koliko varnica, toliko prasadi i jaganjaca, koliko varnica, toliko gusaka i piladi, a najviše zdravlja i veselja, amin, Bože daj.” Položajnik predstavlja one mudrace koji su pratili zvijezdu sa istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek koji na Božić i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.

Česnica

Česnica je neizostavni dio božićne trpeze, koja ima ulogu slavskog kolača. Domaćica, rano ujutro na Božić, zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica, u koju stavi novčić, te se odozgo bode grančicom badnjaka. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen božićni ručak.

Božićna pečenica

U srpskom narodu pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Muškarci koji nose pečenicu, uz riječi “Dobro veče, srećno Badnje veče”, stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica, koja posipa zob po domaćinu i pečenici izgovarajući riječi: “Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica.” U nekim krajevima vjeruju da se na božićnoj trpezi ne smije naći živina, jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.

Recepti za Božićna tradicionalna jela

CICVARA

Sastojci:

300 g zrelog kajmaka

300 g kukuruznog brašna - bijelo ili žuto

600 ml mlijeka

malo masti

 

Priprema: U vruće mlijeko ili vodu dodati kajmak, pa sve to staviti na šporet dok ne provri. Potom smanjiti temperaturu, pa postepeno kašiku po kašiku dodavati kukuruzno brašno i konstantno miješati kako se ne bi stvorile grudvice. Cicvara treba da se zgusne, ali ne treba da bude ni rijetka ni odviše gusta, već srednje gustine. Po želji može se dodati i mast. Takođe, smatra se da je tajna pripreme ovog jela u tome da treba uvijek da se miješa u istom smjeru. Dodati i so po želji. Kada se cicvara zgusne, skloniti je sa ringle i kad se mast od kajmaka pomalo počne odvajati, to je znak da je gotova.

ČESNICA

Sastojci:

 

2 jaja

kockica kvasca

500 ml mlijeka

1 kg brašna

malo soli

novčić

 

Priprema: U malo mlakog mlijeka rastopiti kvasac. Dodati jedno umućeno jaje. Posoliti i miješati uz postepeno dodavanje brašna i dolijevanje preostalog mlakog mlijeka da bi se dobilo glatko tijesto. Nakon što se tijesto dobro izmijesi, pokriti ga čistom krpom i ostaviti da naraste. Kad počne da raste, izručiti ga na dasku za miješenje i blago premijesiti. Tijesto ne treba da naraste potpuno. Treba ga oblikovati kao pogaču i ubaciti novčić, a zatim peći u podmazanom plehu. Postoje različiti običaji kad je riječ o ukrašavanju. Ljubitelji tradicije svoju česnicu mogu ukrasiti simbolima poput hristograma, zvijezde, krugova ili otiska ključeva i češlja.

Ruska salata

Sastojci:

500 g krompira

500 g mrkve

250 g graška

3-4 jaja

300 g šunke

400 g kiselih krastavaca

600 ml majoneza

1 kašika senfa

 

PRIPREMA:

Krompir u ljusci skuvati u slanoj vodi. Mrkvu oguliti i skuvati posebno, takođe u slanoj vodi. Odvojeno skuvati i grašak. Ako se koristi smrznut grašak, kuvati ga 10 minuta. Tvrdo skuvati jaja. Sve ostaviti da se ohladi. Krompir oguliti. Sve sastojke sjeckati na kockice i stavljati u veliku posudu. Sipati majonez i kašiku senfa i sve dobro izmiješati. Čuvati u frižideru, poklopljeno.

 

SARMA

Sastojci:

1,5 kg listova kiselog kupusa

500 g miješanog mljevenog mesa

1,5 kg dimljenih svinjskih butki ili rebara

100 g dimljene slanine 

2 dimljene kobasice

100 g pršute

glavica luka

100 g riže

kašika ljute paprike

3 kašičice mljevene crvene paprike

kocka za supu

kašika svinjske masti ili ulje

so, mljeveni crni biber

Priprema: Odvojite listove kiselog kupusa i nožem im odstranite zadebljani dio srednje žile lista. Odvojite listove koji su dovoljno veliki da se od njih može smotati sarma. Ostatak glavice isjeći na rezance i stavite na dno šerpe u kojoj će se sarma kuvati. Ostavite nekoliko velikih listova da njima na kraju prekrijete sarmu. Za nadjev isjeckati sitno luk i polovinu spremljene slanine. U tavi zagrijati dvije kašike ulja, pa propržiti luk. Kada luk porumeni, dodati mljeveno meso. Kada se meso upola proprži, posoliti i pobiberiti, staviti aleve paprike i dodati sjeckanu slaninu. Umotane sarme treba redati u šerpi jednu uz drugu. Između redova sarmi rasporediti slaninu i suvo meso, te dodati vodu da prekrije posljednji red i prekriti listovima kupusa. Nakon što proključa, vatru smanjite i poklopite lonac da se sarma krčka.

Torta

500 g petit keksa

4 žumanca

6 kašika šećera

4 kašike brašna

0,5 l mlijeka + mlijeko za umakanje keksa

1 vanilin šećer

kašika maslaca

Priprema: Pola litra mlijeka, četiri kašike šećera i maslac staviti da provri. Žumanca izmiješati sa dvije kašike šećera, brašnom i malo mlijeka (tek da se napravi masa koju možete sipati). U vrelo mlijeko polako sipati masu sa žumancima, stalno miješajući. Kuvati oko dva minuta. Ostaviti da se ohladi.

Keks umakati u toplo mlijeko i slagati na tacnu. Filovati ohlađenim filom i odozgo staviti još jedan red keksa. Po želji možete ukrasiti šlagom ili šamom od preostalih bjelanaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.