Da li je koristan rad oruđe protiv nasilja u školama

BANjALUKA - Munjevite društvene promjene kreiraju nove potrebe kod mladih generacija, a da bi njihovo obrazovanje bilo što učinkovitije stručnjaci smatraju da bi primjena stečenog znanja trebalo da bude fokus nastave, a ne memorisanje činjenica, što je sada slučaj, te se zalažu za dodatne časove vaspitanja i uvođenje korisnog rada za problematične i nasilne đake.

To je samo mali dio prijedloga kreiran u banjalučkom Pedagoško-psihološkom savjetovalištu Centar modernih znanja iza kojeg stoji univerzitetski profesor Nebojša Macanović.

U smjernicama kojim se iskazuje potreba za reformom obrazovanja Macanović navodi da bi osnovna škola trebalo da bude temelj za razvoj funkcionalnog znanja te da obrazovni sistem mora pratiti društvene promjene i potrebe novih generacija.

- S obzirom na brojne probleme u našem obrazovnom sistemu, koji je u velikoj mjeri tradicionalan i ne prati promjene u drugim oblastima, neophodno je tražiti nove pristupe. Savremeno društvo traži primjenu znanja u svakodnevnim situacijama, a ne memorisanje informacija koje ne služe u bliskoj budućnosti. To znanje će zastarjeti dok djeci zatreba u životu - tvrdi Macanović koji je doktor pedagoških nauka i autor više od 15 knjiga i 200 naučnih radova. 

Sa ciljem što efikasnijeg obrazovanja Macanović smatra da bi nastavni čas od prvog do petog razreda trebalo da traje 40 minuta jer djeca, kako tvrdi, nakon pandemije korona virusa imaju problema sa pažnjom i koncentracijom.

- Ne mogu da prate aktivno nastavu, zaboravljaju gradivo i domaću zadaću, brzo se umaraju. Roditelji, da bi pomogli djetetu, već od drugog razreda uzimaju instrukcije i privatne časova. Prijedlog je i da djeca od drugog do petog razreda ostaju još jedan čas u školi na kojem bi radili zadaću, pomagali jedni drugima, učili i savladavali tehnike učenja. Takođe, jedan od tih dodatnih časova trebalo bi koristiti u vaspitne svrhe, gdje bi se razgovaralo sa učenicima o drugarstvu, ponašanju, bontonu, solidarnosti, različitosti, sticanju radnih navika, empatiji - predlaže Macanović.

Nadalje navodi da bi svakom učeniku trebalo obezbijediti podršku kroz rad sa pedagozima i psiholozima te da bi škola trebalo da bude sigurno mjesto gdje se nasilje strogo sankcioniše.

- Vladanje u školi se treba ocjenjivati od jedan do pet te da te ocjene ulaze u ukupan prosjek đaka, jer često imamo odlične učenike, a problematičnog ponašanja koji ne poštuju ni nastavnike niti vršnjake. Takođe, djecu bi trebalo učiti da ne smiju biti pasivni posmatrači vršnjačkog nasilja i da bi trebalo to da zaustave - kazuje Macanović.

On smatra da bi djeci koja počine prekršaj u školi trebalo izreći mjeru rada za opšte dobro u trajanju od šest sati, a za svaki naredni prekršaj povećati broj sati.

- U takvim slučajevima djeca bi zajedno sa kućnim majstorom radila poslove u školskom dvorištu, samoj školi i slično. U slučaju da dijete odbije, pored slabe ocjene iz vladanja, roditelj bi trebalo da ima obavezu da plati novčanu kaznu, a novac od kazni da ide na jedinstven račun škole koji bi se isključivo trošio za plaćanje ekskurzija đacima koji dolaze iz porodica slabijeg materijalnog stanja i za liječenje učenika škole - istakao je Macanović i dodao da bi sadržaj u svim udžbenicima trebalo modifikovati i prilagoditi uzrastu učenika i današnjim potrebama.

Prosvjetni radnici u RS već duže vrijeme zagovaraju reformu domaćeg obrazovanja, a na tu potrebu ukazuje i niz nemilih dešavanja u školama širom Srpske. Predsjednik Aktiva direktora osnovih škola na području Semberije Predrag Račanović kaže za "Glas" da je sistem obrazovanja u Srpskoj više puta prošao kroz reforme, ali je saglasan da postoji potreba za uvođenjem novina u nastavni proces, ali i o pitanju vaspitanja đaka.

- Svjedoci smo da je vršnjačkog nasilja sve više, ali to je posljedica. Trebalo bi tražiti uzroke takvom ponašanju, a ja bih rekao da su to društvene mreže i neprilagođeni sadržaji na internetu. Saglasan sam da ocjena iz vladanja ulazi u opšti uspjeh đaka, a mislim da bi bilo dobro i uvođenje društveno-korisnog rada - rekao je Račanović. 

Vaspitna ustanova

Profesor Nebojša Macanović smatra da je u Srpskoj neophodno hitno otvaranje vaspitne ustanove te da bi Ministarstvu pravde RS trebalo podnijeti zahtjev da se za nasilnike u školama i drugu djecu sa izrazito devijantnim ponašanjem izrekne direktno mjera upućivanje u vaspitnu ustanovu minimalno šest mjeseci, a najduže dvije godine.

- Takvu mjeru imamo u zakonu, ali nemamo u praksi. Dok djeca budu upućena u vaspitno-popravni dom protekne dug period i uspješnost njihove resocijalizacije je minimalna - pojašnjava Macanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.