Citostatici prvi na listi prigovora

Banjaluka - Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u posljednje četiri godine stiglo je više od 440 prijava ljekara na neželjene reakcije na medikamente, a najviše ih se odnosilo na citostatike.

Stručnjaci ističu da je obaveza pacijenta da neželjena dejstva prijavi svom ljekaru, a oni dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova.

U nadležnoj agenciji ističu da broj prijava iz godine u godinu varira, a najviše ih je bilo 2015. godine, kada su im zdravstveni radnici dostavili 136 žalbi na neželjene reakcije na lijek.

- Podatke za ovu godinu još nemamo, a rast broja žalbi iz prethodnih godina znači da je u BiH porasla svijest o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava lijekova, što je vrlo pozitivno. Za sada je najviše prijava na citostatike, zatim na lijekove za bolesti mišićno-koštanog sistema i antiinfektivne lijekove - rekli su u Agenciji.

Dodaju da se u slučaju da za isti lijek bude podneseno više prijava pristupa kontroli lijeka.

- U takvim slučajevima obavljamo procjenu da li je riječ o istom neželjenom dejstvu kod svih pacijenata i da li su takve reakcije poznate i opisane u uputstvu, te da li se radi o sumnji na ozbiljno neželjeno dejstvo. U zavisnosti od stepena ozbiljnosti povlačimo određene serije lijeka ili privremeno i stalno oduzimamo dozvolu za stavljanje lijeka u promet - pojasnili su u ovoj agenciji.

Specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja Vedrana Antonić-Kovljenović pojašnjava da se neženjeni efekti javljaju kada pacijenti kombinuju lijek sa nekim drugim lijekom ili hranom. Osim toga, reakcije se mogu javiti i u slučajevima kada se pacijent izlaže suncu, a ne bi trebalo tokom konzumiranja terapije.

- Često se reakcije dešavaju za vrijeme kratkotrajne terapije antibioticima kod pacijenata koji su alergični na antibiotike. Oni dobijaju osip sličan koprivnjači ili crvenkaste "pečate" po tijelu i osjećaju nelagodno peckanje. Nekada to može biti praćeno i gušenjem, osjećajem "knedle" u grlu, lupanjem srca i slično - rekla je Antonić-Kovljenović.

Ona je naglasila da kada se pojave bilo kakve neželjene reakcije ili sumnje na neželjene efekte lijeka pacijenti treba da prekinu terapiju i da se jave se svom ljekaru.

Dodala je da ljekarima probleme stvara i to što se veliki broj pacijenata u posljednje vrijeme liječi "onlajn".

- Mnogo je onih koji na internetu sami traže dijagnoze i terapije za svoja oboljenja, koji zatim piju lijekove bez konsultacije sa ljekarom - rekla je Antonić-Kovljenović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.