Čemerno je mjesto zločina, tuge i srpskog stradanja

ČEMERNO - Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac ocijenila je da je poražavajuće to što ni nakon 34 godine niko nije odgovarao za masakr nad 30 srpskih civila i vojnika u selu Čemerno kod Ilijaša koji su ubijeni samo zato što su bili Srbi i kao takvi bili nepoželjni na ovom području.

- Zločin su počinili oni koji su znali gdje će ih pronaći i na koji način će ih likvidirati - rekla je Graorac kod spomen-obilježja na Čemernu gdje je služen parastos za 30 srpskih civila i vojnika koje su prije 34 godine ubili pripadnici tadašnje Teritorijalne odbrane iz Breze, Visokog i Kaknja.

Graorac  je istakla da je Čemerno mjesto čemera, tuge i jada i da se na svakom pedlju ovog sela može osjetiti da je tu počinjen zločin.

Graorac je istakla  da su Srbi u Čemernu stradali samo zato što su bili svoji na svome, te da danas u ovom selu više ne živi niko.

- Ovo je malo mjesto u kojem danas samo po ovim spomenicima i po pravoslavnoj crkvi možete znati da su u njemu nekada živjeli Srbi - napomenula je  Graorac i konstatovala da je poražavajuće to što do danas niko nije procesuiran za zločine nad nedužnim srpskim civilima u Čemernu.

Ona je napomenula da proces traje i traje, i da će trajati  ko zna koliko. 

- Vjerovatno će na kraju biti prekinut iz opštepoznatih razloga – zbog nedostatka dokaza, smrti optuženih ili ko zna čega drugog, kao što se dešavalo i u drugim sudskim procesima - Konstatovala je Graorac. Branko Trifković je ranjem na Čemernu i pored činjenice da na Čemerno dolazi već petnaestak godina iz Brčkog svaki put kad dođe ne može skriti suze i da potresne slike naviru jedna za drugom.

- Bio sam ranjen i u strašnom masakru uspio sam da pobjegnem među stijene i tako sam sačuvao živu glavu. Ovdje su mi ubili u kući oca, majku i brata, strica njegova dva sina i nevjestu koji su izbjegli kod nas iz Debekle međe . Sestra je bila ranjena ali ona je preživjela jer nije davala znake života. Brat je davao znake života i njega su dotukli. iz kuće je ubijeno sedmoro ljudi , njih čestoro u kući a oca 500 metara od kuće - priča za „Glas Srpske“ Trifković. On napominje da su njegovi najrođeniji bili sahranjeni na Čemernu a da su 1 999. godine eshumirani i potom sahranjeni na Sokocu.

trifković naglašava da se taj pokolj srpskog življa desio prije 34 godine a da za to niko nije odgovarao.

- Isto tako tri mjeseca kasnije iz zasjede na kamionu ubijeno je 11ljudi u šumi . To je bilo 29. avgusta 1 992. godine i njihovu pogibiju koja se desila ispod Čemerna u šumi niko ne obilježava što bi moralo da se radi - napominje Trifković.

Pomen u Čemernu su služili paroh ilijaški Dejan Mlađenović i penzionisani sveštenik Zoran Perković, koji je rekao da su Srbi u Čemernu ubijeni braneći svoja ognjišta.

- Dolazak na ovo mjesto je najmanje što se može učiniti za postradale u Čemernu. Važno je da se molimo za njihove duše koje počivaju u carstvu nebeskom - poručio je sveštenik Perković.

Marica Đuka, kojoj je u napadu na Čemerno ubijen sin koji još nije napunio 18 godina, kaže da ne vjeruje u pravosuđe BiH i da nije optimista da će pravda ikada biti zadovoljena.

Nevenka Bunjevac iz susjednog sela Debela Međa, čiji su brojni seljani zaklani ili protjerani, rekla je da je samo iz porodice Bunjevac ubijeno 15 Srba.

- Užas šta su nam uradili. Nad njima je napravljen masakr za koji niko nikada nije odgovarao. Pravosuđe je za Srbe zatajilo. Naše ljude su progonili, zatvarali i osuđivali, a svoje nisu dirali. Nad Srbima je na sve strane počinjen masakr, ali to njima nije bitno - konstatovala je  Bunjevac.

Na spomeniku gdje su upisana imena ubijenih priča Vukan Đuka nije dozvoljeno da se na spomeniku napiše da su ti pobijeni ljudi žrtve zločina nego da je po naredbi inspektora iz Ilijaša umjesto riječi zločina koja je stajala kada je spomenik podignut, morala da se napiše riječ „zbivanja“.

- Kad je spomenik bio postavljen nije krst bio dobro učvršćen i to je prijavljeno vlastima u Ilijašu i onda su dozvolili da se krst učvrsti, a inspektor koji je tu došao naredio je da se izbriše termin „žrtve zločina“ i umjesto toga napiše „žrtve zbivanja“ i to je je naredio i tako je učinjeno - ispričao je Đuka.

Vijence na spomen-obilježje položili su članovi porodica ubijenih, Graorčeva, delegacije Crvenog krsta Republike Srpske, grada Istočno Sarajevo, te organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.