Foto: Boško Tomić: «Borci nisu teret našeg društva»
Ekonomsko-socijalni položaj 75.232 korisnika boračko-invalidskih prinadležnosti u Republici Srpskoj mnogo je bolji nego što je bio prije tri godine, ocijenio je u intervjuu za “Glas Srpske” republički ministar rada i boračko-invalidske zaštite Boško Tomić.
- Dolaskom ove Vlade izdvajanja za boračke kategorije povećana su sa 117 na više od 200 miliona maraka. U buyetu za ovu godinu Fondu PIO obezbijeđeno je dodatnih 160 miliona maraka, od čega će više od 100 miliona biti utrošeno na penzije boraca koji su to pravo stekli po osnovu učešća u ratu - rekao je ministar Tomić.
GLAS: Šta još Vlada preduzima na rješavanju problema i zaštiti boračkih kategorija?
TOMIĆ: Izgradnjom više od 2.000 stanova i dodjelom bespovratnih sredstava Vlada će do 2010. godine zbrinuti 5.600 porodica poginulih boraca i invalida od prve do četvrte kategorije. Mnoge opštine već su potpisale ugovore i krenule u realizaciju ovog projekta.
Invalidnine i druga primanja pojedinim boračkim kategorijama od maja ove godine povećane su za više od 30 odsto, što na godišnjem nivou iznosi 37 miliona maraka. Sredstva za ova povećanja obezbijeđena su u buyetu.
Prvi put u Republici Srpskoj je uveden i borački dodatak, koji, iako nije velik, na godišnjem nivou iznosi 12 miliona maraka. Isplaćeni su naknade za spomenike poginulim borcima, redovno se izdvajaju sredstva za zdravstvenu zaštitu, banjska liječenja, a uvode se i podsticajna sredstva za zapošljavanje boračko-invalidskih kategorija.
Sve to još nije dovoljno, ali je kudikamo bolje nego što je to bilo prije dolaska ove Vlade. Borci nisu, niti mogu biti teret društva. Oni su dali nemjerljiv doprinos i podnijeli ogromne žrtve za Republiku Srpsku i to se ne smije zaboraviti.
GLAS: Zapošljavanje boraca i invalida je jedan od najaktuelnijih problema. Šta se radi na njegovom rješavanju?
TOMIĆ: U boračkim kategorijama imamo oko 18 hiljada nezaposlenih. Prije dva mjeseca Vlada je izdvojila pet miliona maraka za stimulisanje njihovog zapošljavanja. Po tom osnovu računamo da će se, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, vrlo brzo zaposliti 2.500 boraca.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju stvoreni su uslovi za dolazak stranog kapitala, a time i do otvaranja novih radnih mjesta. To je šansa za zapošljavanje boračkih kategorija.
Stimulativnim mjerama i poreskim olakšicama moramo da stvorimo ambijent u kojem će se investitori osjećati sigurnim. Republika Srpska je veoma interesantna za strana ulaganja, a u odnosu na mnoge zemlje ima niz komparativnih prednosti i dosta jeftiniju radnu snagu.
Na ovim prostorima treba da se, prije svega, razvija proizvodnja hrane, energije i turizam. To su te komparativne prednosti koje Republika Srpska ima i u to Vlada treba da ulaže sredstva, odnosno da podstiče ulagače sa strane koji će doći u Srpsku.
GLAS: Šta su pokazale dosadašnje revizije korisnika boračko-invalidskih prinadležnosti? Ima li onih koji ih nezasluženo kriste?
TOMIĆ: Kad nešto nastojite da definišete što je moguće preciznije, objektivno postoji mogućnost da vam neke stvari promaknu. To se desilo sa kategorizacijom boraca i vojnih invalida. Ranije je uvedeno sedam kategorija boraca. Možda se to moglo i drukčije riješiti, ali Vlada to poštuje. Invalidnine koje su utvrđene u rasponu od prve do desete kategorije svugdje u svijetu su drugačije riješene. I to poštujemo i isplaćujemo sve invalidnine.
Ima slučajeva da su pojedinci na osnovu lažnih podatka ostvarili neko od boračkih prava. Ministarstvo redovno vrši reviziju i kad utvrdi da neko nezasluženo koristi neko pravo, pokreće postupak da mu se ono oduzme.
Revizija se vrši po zahtjevima pojedinaca, organizacija ili institucija. Odgovorno tvrdim da se ne radi o velikom broju, kako je to u javnosti ponekad prisutno. Ima onih koji nepravedno uživaju neko od prava i za koji god slučaj saznamo, odmah pokrećemo postupak za reviziju. Ali, taj broj nije toliko veliki da bi trebao da bude zabrinjavajući.
Imamo korektne odnose sa Boračkom organizacijom Republike Srpske i zajednički, gdje god ocijenimo da nešto nije u redu, stupamo u akciju, prikupljamo podatke, obustavljamo isplate i korigujemo tamo gdje smo pogriješili.
Ima i slučajeva gdje je invalidnost ocijenjena manje nego što je to trebalo, i to, bez imalo ustezanja, nastojimo popraviti. To je posao koji se ne može kampanjski raditi već u kontinuitetu. Ljudi neće da trpe da neko ima privilegije, a da za to nema zasluga.
GLAS: Koliko ima civilnih žrtava rata i kakva su njihova primanja?
TOMIĆ: U Republici Srpskoj ima više od tri hiljade lica sa regulisanim statusom civilne žrtve rata, odnosno civilnog invalida. Do prošle godine primanja su im bila zamrznuta.
U 2007. godini za civilne invalidnine isplaćeno je preko 7,5 miliona maraka. I njihova primanja će ubuduće pratiti rast troškova života, kao što je to slučaj sa boračko-invalidskim primanjima.
GLAS: Nedavno je usvojen nacrt novog Zakona o štrajku. U čemu se on razlikuje od postojećeg?
TOMIĆ: Novim Zakonom o štrajku precizno su definisani uslovi i način njegovog organizovanja. Tokom štrajka moraće se obezbijediti minimum procesa rada i tačno definisati šta ko treba da radi. Štrajk se mora voditi na način i po proceduri kako se to radi u svim civilizovanim zemljama.
Slažem se sa primjedbom da radnicima za vrijeme štrajka zbog plate bude plaćeno to vrijeme. Očekujem da ćemo donijeti dobar zakon, kojim će radnici i Sindikat biti maksimalno zaštićeni. Bilo je nekih dezinformacija da je štrajk zabranjen, što nije tačno.
GLAS: U Sindikatu kažu da novi Zakon o štrajku ide naruku poslodavcima, a da je protiv radnika?
TOMIĆ: Stiče se utisak da će poslodavci novim zakonom na neki način biti zaštićeni. Međutim, to nije tako. Ne možemo zabraniti da se organizuje štrajk, ali ne možemo dozvoliti ni da se uništava imovina preduzeća, bez obzira na to ko je u njima vlasnik kapitala.
Vlada mora biti na strani pravde, zakonitosti, i mora strogo voditi računa da ne budu povrijeđena osnovna ljudska prava, kao i da se stvore uslovi u kojima običan radnik može normalno da radi i živi. To je ono na čemu ćemo insistirati i o čemu ćemo voditi računa prilikom usvajanja zakona.
GLAS: Bez obzira na napore koji se ulažu i rezultate koji su evidentni, u Republici Srpskoj je još uvijek oko 135.000 nezaposlenih?
TOMIĆ: Tačno je da se na Zavodu za zapošljavanje sada nalaze 135.524 nezaposlena lica, dok ih je lani bilo 140.000 hiljada. U prošloj godini zaposleno je sedam hiljada lica ili 30 odsto više u odnosu na 2006. godinu. U Srpskoj je sada ukupno zaposleno 259.000 radnika.
Imali smo nekoliko sajmova zapošljavanja, na kojima je ponuđeno po 1.000 radnih mjesta. Nažalost, nije bilo dovoljno zainteresovanih, iako smo na Zavodu imali kvalifikacionu strukturu koju su tražili poslodavci.
Moramo insistirati na primjeni zakona. Ako neko odbije posao u okviru kvalifikacije uz obezbijeđen prevoz do 30 kilometara, biće brisan sa evidencije nezaposlenih.
Bez obzira na veliki broj nezaposlenih, na tržištu rada još uvijek ima mjeste za tekstilce, kožare, varioce, bravare i neka druga tercijarna zanimanja.
GLAS: Koliko je Vlada zbrinula radnika po osnovu stečaja i likvidacije preduzeća i dokle će ona plaćati tuđe račune?
TOMIĆ: U pravu ste kad kažete da Vlada plaća tuđe račune. Međutim, suština je u tome što radnici za to nisu ni najmanje krivi. Iz tog razloga nastojimo da njihove probleme riješimo na najhumaniji način.
Donesen je program socijalnog zbrinjavanja radnika koji u procesu stečaja ili likvidacije preduzeća ostanu bez posla. Od 2004. godine izdvojeno je preko 55 miliona na zbrinjavanje više od 25 hiljada radnika koji su ostali bez posla.
U ovoj godini predviđeno je 26 miliona. Doda li se tome i povrat sredstava od Fonda PIO Republike Srpske od 1,4 miliona po osnovu stečajne mase, za socijalno zbrinjavanje radnika u ovoj godini obezbijeđeno je 27,4 miliona maraka.
Po odluci Vlade penzionisati se mogu i radnici koji su za to stekli uslove iz preduzeća koja nisu u stečaju, a koja im nisu uplaćivala radni staž. To je i humano i korektno prema tim ljudima, a od poslodavaca je krajnje nekorektno prema radnicima i buyetu Republike Srpske.
GLAS: Da li će ove godine biti masovnijeg zapošljavanja pripravnika, kao što je to bio slučaj lani?
TOMIĆ: Zavodu za zapošljavanje je nedavno naloženo da snimi finansijsko stanje kako bismo do kraja godine pokušali organizovati još jednu akciju prijema pripravnika.
Prošle godine akcijom je bilo obuhvaćeno 540 lica sa visokom spremom i to na način da Zavod plaća 60, a poslodavac 40 odsto troškova njihovog pripravničkog staža.
Jedan takav program bi jako dobro došao i ove godine i nadam se da ćemo krajem avgusta ili u septembru imati koncept zapošljavanje određenog broja pripravnika.
Projekat će sigurno ići u septembru, samo je pitanje broja pripravnika. Ako smanjimo učešće Zavoda i Vlade, onda opterećujemo poslodavca i oni to neće prihvatiti. Nadam se da ćemo do septembra naći neku sredinu.
GLAS: Kako teče dokup staža za lica koja su ostala bez posla, a stekla uslove za penziju?
TOMIĆ: Svi oni koji su stekli uslove za starosnu penziju, a preduzeća im nisu uplaćivale doprinose, sada mogu da se prijave svojoj filijali fonda PIO i da budu penzionisani. Vlada će za njih uplatiti doprinos. Kada su u pitanju oni kojima nedostaje do tri godine da ostvare pravo na penziju, oni mogu ići na Zavod za zapošljavanje, koji će ih dovesti do penzionisanja.
GLAS: Na čemu će počivati reforma penzionog sistema Republike Srpske?
TOMIĆ: Ukoliko se prihvati neki od modela susjednih zemalja, koje tu reformu već uveliko sprovode, sistem penzionog osiguranja Republike Srpske trebalo bi da se sastoji od tri stuba. To znači da će reformisani penzioni sistem donijeti trostruku uplatu doprinosa, kakva se već primjenjuje u evropskim zemljama.
U prvi stub izdvajaće se za obavezno penziono osiguranje bazirano na međugeneracijskoj solidarnosti. Drugi stub podrazumijeva kapitalnu štednju, dok će treći stub počivati na individualnoj štednji.
GLAS: Da li se i kada penzioneri mogu nadati većim penzijama?
TOMIĆ: Obezbijedili smo da svi penzioneri pod istim uslovima imaju ista prava. Svaka marka koja bude više prikupljena biće im isplaćena. Fondu PIO je kroz buyet obezbijeđeno 160 miliona maraka. Vlada je obezbijedila još 35 miliona, što znači da će Fondu u ovoj godini biti doznačeno oko 200 miliona maraka. Povećanja će krenuti, ali ne treba očekivati nagle skokove jer godinama nije ništa rađeno po tom pitanju.
Sve bi išlo brže kada bismo se sa Federacijom dogovorili da preuzme 37 hiljada svojih penzionera koje isplaćujemo, a mi 17 hiljada naših koje oni isplaćuju. Zamislite da se oslobodimo 20 hiljada penzionera sa prosječnom penzijom od, recimo, 300 maraka. To je šest miliona maraka i automatski povećanje penzija našim penzionerima od deset odsto. Fond PIO Federacije nikako da shvati da će ta sredstva jednom morati da plati. Mi smo bili spremni na dogovor, ali oni nisu.
GLAS: Kada će biti predstavljena strategija reforme penzionog sistema?
TOMIĆ: Strategiju reforme penzionog sistema Republike Srpske na kojoj radi interresorna radna grupa eminentnih stručnjaka imaćemo u septembru. Bez obzira na modalitete, reforma penzionog sistema treba da obezbijedi njegovu dugoročnu finansijsku stabilnost i spriječi socijalnu ugroženost starijih starosnih grupa. Ona treba da pokaže i jasnu računicu koliko će sve to da košta, uključujući i procjenu željenog i ciljanog socijalnog efekta. Kroz ujednačavanje penzija u martu prošle godine obezbijedili smo da za ista prava penzioneri imaju ista primanja. Izvršeno je i ujednačavanje boračkih penzija, kod kojih je bilo 29 osnova za utvrđivanje. Prešli smo na penzionisanje sa navršenih 40 godina radnog staža za muškarce i žene, na obračun penzija za cijeli radni vijek, što je takođe jedan od ciljeva reforme.
GLAS: Kada će biti riješen status Zavoda distrofičara Banja Luka?
TOMIĆ: Stanje u tom Zavodu je veoma složeno. U njemu je više od 80 zaposlenih koji ne primaju redovno plate. Ima i onih koji su za penziju, pa i onih koji u njemu stanuju, a ne rade, jer nemaju gdje otići. Bez obzira na sve, treba nam takav zavod. Formirali smo interresornu radnu grupu koja će snimiti kompletno stanje i ponuditi rješenje. Problem je bio i u tome što nije bilo riješeno pitanje vlasništva. Konačno je definisano da je Vlada vlasnik 99 odsto kapitala u Zavodu. Programom će se riješiti i način finansiranja. Ako u penziju odu oni koji su za penziju, ako Zavod napuste oni koji ne treba u njemu da budu ili ako neko za njih plati, i ako se svedu troškovi poslovanja u neke realne okvire, onda će i on moći, uz malu pomoć Vlade, da radi što nam je neophodno.
GLAS: U Savezu organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida Republike Srpske opet ne
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.