Borut Štrukelj: Biološki lijekovi spas za najteže bolesnike

U gotovo svim svjetskim zdravstvenim ustanovama biološke terapije se uvode za one pacijente koji nisu reagovali na prethodne, konzervativnije terapije liječenja. Ovi lijekovi su nam na neki način i spas u posljednji čas.

Rekao je to ugledni ljekar i šef Katedre za farmaceutsku biologiju na Fakultetu farmacije u Ljubljani Borut Štrukelj. Ovaj stručnjak je nedavno boravio u Banjaluci, gdje je govorio o značaju bioloških lijekova i njihovoj primjeni, te kroz debate sa ljekarima i medicinskim stručnjacima iz cijelog regiona ovu temu pokušao približiti široj javnosti.

* GLAS: Koliki je značaj bioloških lijekova? Gdje su najefikasniji?

ŠTRUKELj: Biološki lijekovi su zaista mnogo efikasniji, i to posebno za ciljne grupe pacijenata i indikacija, odnosno oboljenja kao što su rak, dijabetes i razne hronične bolesti. To su, u stvari, specijalni lijekovi jer imaju manje neželjenih dejstava od ostalih, ali sa druge strane proizvod su izuzetnog i komplikovanog sistema, što dovodi i do toga da su njihove cijene visoke. Skupi jesu, ali ipak prvi put imamo lijekove koji zaista "targetiraju" određene ćelije kancera. Oni su prava revolucija u liječenju, jer nijedan lijek do sada nije tako efikasno djelovao i uspio da poboljša mnogim oboljelima kvalitet života.

* GLAS: Koliko cijena predstavlja prepreku za njihovu upotrebu, posebno u ovdašnjim zdravstvenim ustanovama?

ŠTRUKELj: Uvijek su problem finansije. Sada želimo i nastojimo da na tržište uđu svi biološki lijekovi koji su već prošli cijeli postupak registracije jer se za njih donekle mogu smanjiti troškovi, pa samim tim i cijene. To su bioslični lijekovi, takozvani, biosimilari. Na taj način bismo možda na području cijele bivše Jugoslavije mogli dobiti i malo niže cijene za njih. Ipak, oni nikada neće biti toliko jeftini kao sintetički lijekovi.

* GLAS: Za primjenu bioloških lijekova važna je i zakonska regulativa. Da li je ona dovoljno uređena na području Balkana?

ŠTRUKELj: U Sloveniji i Hrvatskoj sve je jasno kada je u pitanju zakonska regulativa, jer su te zemlje u Evropskoj uniji i morale su urediti ovu oblast. Jednostavno, lijekovi koji ne prođu postupak registracije u Londonu ne mogu ni na tržište EU. U BiH na tržište još mogu doći i neki biološki lijekovi koji nisu prošli taj postupak registracije u EU, ali ipak moraju biti kvalitetni i efikasni kao lijekovi u EU, što je pod nadzorom Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. I u Srbiji i Makedoniji su uveli u svoje sisteme da lijekovi koji nisu prošli taj postupak registracije ne mogu na tržište. Ipak, mislim da Agencija za lijekove i medicinska sredstva u BiH može procijeniti kvalitet lijekova koji su ovdje na tržištu bezbjedni. Osim toga, regulativa bioloških lijekova je specifična, tako da ako ne mogu doći u EU, neće ni u BiH.

Genetika

* GLAS: Kao stručnjak u oblasti genetike, tvrdili ste često da su "geni naš miraz, koji možemo iskoristiti ili uzalud potrošiti". Koliko smo iskoristili gene u današnje vrijeme?

ŠTRUKELj: Teško pitanje. Tek smo na početku nečega da "znamo", jer u prosjeku imamo tek oko 15 odsto gena koje smo detaljno ispitali i znamo sve njihove funkcije i međusobne indikacije, dok sve ostalo ostaje otvoreno za dalja istraživanja. Geni i genski produkti tek dolaze kao glavna tema mnogih istraživanja i kriju u sebi ogroman potencijal. Vjerujem u njihovu budućnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.