Borko Đurić: Za izlazak iz krize neophodne radikalne reforme

Da bi se stanje u privredi popravilo neophodne su kvalitetne i radikalne reforme u nekoliko segmenata društva. Prvenstveno, trebalo bi sprovesti reformu javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i efektivnosti.

Rekao je to u intervjuu  "Glasu Srpske" predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić.

- Drugi segment koji bi dao dugoročnije pozitivne efekte je reforma školstva i to od osnovne škole do fakulteta, a u skladu sa realnim potrebama tržišta rada - smatra Đurić.

* GLAS: Tokom čitave 2012. godine imali smo uglavnom negativne ekonomske pokazatelje. Gdje su, prema Vašem mišljenju, najveći problemi?

ĐURIĆ: Ono što smo i najavljivali krajem 2011. i početkom 2012. godine se i dogodilo. Zabilježeni su negativni trendovi po skoro svim pokazateljima, a ono što možda i najviše zabrinjava jeste povećanje uvoza i pad izvoza. Moramo se veoma ozbiljno pozabaviti problemom spoljnotrgovinskog deficita.

* GLAS: Šta bi trebalo uraditi kako bi se stanje u privredi popravilo?

ĐURIĆ: Mi smo zagovornici kvalitetnih i radikalnih reformi u nekoliko segmenata društva. Prvenstveno, trebalo bi sprovesti reformu javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i efektivnosti. Drugi segment koji bi dao dugoročnije pozitivne efekte je reforma školstva i to od osnovne škole do fakulteta, a u skladu sa realnim potrebama tržišta rada. Ne bi se smjelo dogoditi da oni koji jedva završavaju osnovnu i srednju školu, a poslije preko nekih fakulteta kojima se ne zna ni adresa, odjednom postanu doktori nauka, zaposle se preko veze u javnu administraciju i sa takvom količinom neznanja prave štetu umjesto koristi.  Takve privatni sektor ne podržava. Takođe, moramo naći način da domaću proizvodnju stavimo u prvi plan. Nedopustivo je da se namještaj za preduzeća i institucije u javnom sektoru nabavlja iz uvoza, a mi imamo ogroman potencijal da to radimo. Razumijem da mi ne možemo napraviti rendgen aparat, ali nemojte mi reći da ne možemo praviti bolničke krevete.

* GLAS: Koliko su realne projekcije Vlade da će RS ove godine ostvariti rast BDP-a 0,8 odsto i može li tako niska stopa doprinijeti nekom značajnijem poboljšanju prilika u RS?

ĐURIĆ: Podržavamo prvi i osnovni cilj iz ekonomske politike, a to je obezbjeđenje privrednog rasta jer bez toga nema ostvarenja ostalih ciljeva. Dobro je što je započela realizacija nekih velikih infrastrukturnih projekata, ali to nije dovoljno. Ako ne bude urađeno nešto više na podizanju prerađivačke industrije, povećanju izvoza i supstituciji uvoza, biće teško zaustaviti negativne trendove koje smo imali u 2012, a pogotovo obezbijediti i ovako minimalan rast. Ipak, ukoliko i ove mjere, koje su usvojene i u kojima nedostaje dio onoga na čemu smo mi iz poslovne zajednice insistirali, budu blagovremeno realizovane, moguće je da se postignu zacrtani ciljevi, ali ne možemo sa tim biti zadovoljni. Sa takvim stopama rasta trebaće nam godine da izbalansiramo uvoz i izvoz.

* GLAS: Koji će biti najveći izazovi za privredu RS u 2013?

ĐURIĆ: Sasvim sigurno da je to traženje načina da postavljene mjere u ekonomskoj politici dosljedno budu realizovane, posebno imajući u vidu problem koji je nastao zbog smanjenja plata u javnoj upravi. Nezaposlenost je takođe veliki izazov, pogotovo ako imamo u vidu da se skoro svakim danom povećavaju parafiskalna opterećenja. Plašim se da ćemo doći u situaciju da će se nezaposlenost povećavati jer će sve veći broj poslodavaca pod pritiskom raznih opterećenja, i onih koje se nameću sa nivoa BiH, morati da prestane da radi.

* GLAS: Šta bi novi Zakon o radu donio i da li bi takvo rješenje otvorilo prostor za zloupotrebe od strane poslodavaca?

ĐURIĆ: Zloupotrebe su moguće u svemu, a da li to znači da ne treba ništa da radimo? Ja se sa tim ne slažem. Insistiramo na donošenju novog zakona koji bi omogućio dinamičniju pokretljivost radne snage. Na sadašnji način poslodavci pod prisilom zadržavaju radnike i zajedno  propadaju. Najbolji pokazatelj za to su javna preduzeća. Tražimo da se još značajnije naglasi odgovornost poslodavaca koji ne izmiruju blagovremeno svoje obaveze na teret imovine. Mi imamo jednu apsurdnu situaciju da postoje vlasnici preduzeća koji formiraju paralelna preduzeća i svi znaju da oni tako izvlače novac iz preduzeća koja na kraju odu u stečaj i oni koji rade plaćaju da bi država izdvojila novac za zbrinjavanje tih radnika, a vlasnici preduzeća su u međuvremenu raskrčmili imovinu i tim se niko ne bavi.

* GLAS: Kakve će posljedice po privredu RS imati ulazak Hrvatske u EU? Da li je urađeno dovoljno da budu ublažene negativne posljedice?

ĐURIĆ: O tim posljedicama vrlo često govorimo kao da se to dogodilo preko noći i kao da mi nemamo nikakvih namjera da se pripremamo za EU. Moramo biti svjesni da ono što nas čeka ulaskom Hrvatske u EU, to odavno već postoji za ostalo tržište EU koje je mnogo veće. Naravno da će biti onih koji nikada neće ispuniti uslove koje postavlja EU u pogledu određenih standarda, jer je nemoguće da neko ko ima jednu ili dvije krave ispuni uslove i on će se morati pomiriti sa tim da će to što proizvodi biti plasirano na domaćem tržištu. Ostalo je još nekoliko mjeseci do zvaničnog ulaska Hrvatske u EU što omogućava da se određene manjkavosti otklone i sigurno da ćemo tu imati određenih negativnih posljedica, ali ne očekujem da će to biti nešto drastično. Realno možemo očekivati da će se i neke proizvodnje iz Hrvatske preseliti u BiH.

Štrajk

* GLAS: Kako komentarišete najavu generalnog štrajka budžetskih korisnika zbog smanjenja plata?

ĐURIĆ: Svako obustavljanje rada, ma koliko ono bilo u skladu sa zakonom, proizvodi određene štetne posljedice. Ne želeći da na bilo koji način osporavam njihovo legitimno pravo da na takav način ispoljavaju svoje nezadovoljstvo, mislim da postoji realna opasnost ako dođe do eskaliranja nezadovoljstva, da se ne mogu isplaćivati ni ovakve plate. Imajući u vidu ukupna kretanja i objektivnu sliku našeg sistema, moralo bi biti malo više razumijevanja kako bi se svi okrenuli pospremanju sistema koji će biti produktivniji i koji će obezbijediti uslove i pretpostavke za stvaranje nove vrijednosti i jačanje realnog sektora kao jedinog izlaza iz ekonomske krize.

+++

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.