Borba za svaku slobodnu oranicu
BANjALUKA - Da ratari i povrtari u Republici Srpskoj, uprkos svim nedaćama, ne odustaju od proizvodnje, najbolje govori podatak da je ove godine pod zakupom blizu 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, što je duplo više u odnosu na prije pet godina.
Uobičajeno je da se borba za svaku slobodnu plodnu oranicu vodi već godinama na području Gradiške, gdje je trenutno pod zakupom 3.597 hektara zemljišta koje je u svojini Republike Srpske. Ono što je karakteristično jeste da se povećanje interesovanja za najam državnih oranica sve više primjećuje i u drugim dijelovima Srpske.
Poljoprivrednik iz sela Mašići kod Gradiške Duško Banjac ističe da trenutno obrađuje oko 25 hektara zemljišta, te da su potrebe daleko veće.
- U zakupu imam deset hektara državnog zemljišta na period od 12 godina. Ostatak zemljišta sam zakupio od drugih ljudi, a imam nešto i svojih parcela - kazao je Banjac i dodao da interesovanje poljoprivrednika za najam državnog zemljišta u ovom dijelu Srpske i te kako raste.
Prema njegovim riječima, mnogi poljoprivrednici odlučuju da proširuju svoju proizvodnju.
- Veću potrebu za najmom parcela, takođe, imamo jer je naša zemlja, koju obrađujemo unazad nekoliko decenija, zatrovana zato što sijemo jedno te isto povrće i žito koje traži izmjenu zemljišta svake četvrte ili pete godine - istakao je Banjac.
Dodao je da je državno poljoprivredno zemljište povoljno te da po hektaru godišnje za te namjene izdvajaju 70 maraka, dok je kod privatnika koji daju parcele u zakup od 200 do 300 maraka po hektaru.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Sela Semberije" Boško Radić kazao je da je velika potreba za obradivim zemljištem i u ovim krajevima.
- Međutim, problem je što na teritoriji Bijeljine mali poljoprivrednici ne mogu da dobiju državno zemljište. Gradska uprava Bijeljina, koja raspolaže državnim zemljištem, treba da objavi licitaciju, što nije uradila unazad 12 godina. Poljoprivrednici koji su tada dobili zemljište, produžili su ugovor, tako da na području ove lokalne zajednice trenutno nema slobodnog državnog poljoprivrednog zemljišta - kazao je Radić.
Dodao je da i ono što ima obradivih parcela, koje bi se mogle dati u najam, obični poljoprivrednici mogu samo da sanjaju zbog lošeg odnosa gradske i republičke vlasti.
- Od resornog ministarstva smo tražili da putem koncesija, koje oni dodjeljuju, dođemo do poljoprivrednog zemljišta, odnosno da nas uvrste zajedno sa privrednim licima koji tu imaju pristup. Međutim, procedura je komplikovana i iziskuje određene propise - objasnio je Radić ističući da nisu imali izbora jer je poljoprivreda na području Semberije glavna grana.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, pod zakupom su prije deset godina bila 3.463 hektara poljoprivrednog zemljišta.
- Putem zakupa ministarstvo je 2019. godine poljoprivrednicima dodijelilo 5.030 hektara zemljišta. Ove godine pod zakupom je 9.795 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Srpske. Razlozi za evidentno povećanje površina pod zakupom su, prije svega, izmjena zakonskih rješenja, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na zemljištima i unapređenje načina upravljanja tim zemljištem uspostavljanjem sistema ZIS - kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Saša Lalić.
Ugovori
Saša Lalić je istakao da se period zakupa kreće od osam do 25 godina u zavisnosti od vrste poljoprivredne proizvodnje.
- Visina godišnje zakupnine za hektar zemljišta kreće se od 30 do 120 maraka - kazao je Lalić dodajući da trenutno nema prispjelih, a neizmirenih obaveza plaćanja zakupnine.
Sa zakucima koji nisu izmirili svoje obaveze ugovor je raskinut, a potraživanja su naplaćena u sudskim postupcima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
