Bogatstvo pokrio korov

Nedopustivo da se država godinama ne bavi modelom finansiranja poljoprivrede i obezbjeđivanja dodatnih sredstava, pogotovo u vanrednim situacijama kada dođe do naglih poskupljenja hrane

DA bi oko 500 preduzeća u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i veterinarstvu moglo imati uspjeha u radu, ostvarivati finansijsku dobit i obezbijediti radnicima redovne plate i povezan staž, potrebno je da republička Vlada predloži strategiju razvoja privrednih grana koje život znače. Ovo je stav republičkog Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije, koji upozorava na "probleme pogrešne ili usporene privatizacije u jednom broju preduzeća, posebno u resorima poljoprivrede i prehrambene industrije". Prema informacijama iz ovog sindikata, poljoprivrednici traže od Vlade da se utvrdi zaštitna cijena pšenice roda 2008. godine i donese odluka o naknadnom regresiranju kamatne stope od šest odsto za kredite u poljoprivredi uzete u ovoj godini. Sindikat traži ukidanje poreza na dodatu vrijednost ili smanjivanje poreza na poljoprivredne proizvode. Naročite kritike sindikalaca odnose se na stečajeve, koji prijete da ugase jedan broj preduzeća. To su firme koje imaju dobre perspektive za razvoj i osvajanje tržišta, ako se uzme u obzir proizvodni program baziran na prehrambenim artiklima, obezbijeđenost sirovinama za rad i dobra ponuda radne snage, koja može da odgovori potrebama proizvodnje. - U oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije i veterinarstva ostvareni su negativni rezultati u poslovanju, koji u prosjeku iznose 20 miliona maraka. Pri tom su 333 preduzeća ostvarila dobit od devet miliona maraka, a 160 preduzeća je u gubitku od 49 miliona. Posmatrano po sektorima, najteže stanje je u firmama u mlinskoj i mesnoj industriji, dok je najbolje u oblasti veterinarstva - izjavio je našem listu predsjednik granskog Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije Jovo Jovanović. On je dodao da "Srpska ima plodnu zemlju, kvalitetne sirovine za rad, te da Vlada treba predložiti model razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije". Jovanović je za 7. novembar zakazao sjednicu Republičkog odbora sindikata na kojoj će predložiti konkretne mjere za oživljavanje poljoprivrede, kao najvažnije privredne grane, koja se nalazi u katastrofalnom položaju, prvenstveno zbog nedovoljnih ulaganja u sanaciju štete koje su poljoprivrednim kulturama nanijele velike ljetne suše, a poslije njih i obilne jesenje kiše. Poseban problem su preduzeća iz prehrambene industrije. Ona su gomilala gubitke zbog nesavjesnog menadžmenta, koji je njima godinama upravljao. Negativni primjeri su fabrike: "Sava" i "Šećerana" iz Bijeljine, zatim banjolučka "Fruktona", kao i brojne fabrike koje su nekad poslovale u sastavu prehrambenog proizvodnog giganta AIPK "Bosanska krajina" iz Banje Luke... Radi se o fabrikama koje su hranile naše građane i nezamislivo je da su propale, ako se uzme u obzir da ono što se posije na plodnoj zemlji u Semberiji, Posavini i Lijevču polju ne može do kraja da omane, ma kakva prirodna nepogoda zadesila zasijane njive. U Sindikatu poljoprivrede i prehrambene industrije smatraju nedopustivim da se država godinama ne bavi modelom finansiranja poljoprivrede i obezbjeđivanja dodatnih sredstava, pogotovo u vanrednim situacijama kada dođe do naglih poskupljenja hrane, kao što se desilo u Republici Srpskoj. M. MILUNOVIĆ KONKURENCIJA Fabrike u Srpskoj imaju dovoljno paprika, paradajza, kupusa, šargarepe, jabuka, krušaka, šljiva i ostalog voća i povrća da proizvedu dovoljno hrane za podmirenje potreba kako domaćeg, tako i inostranog tržišta. Nažalost, većinu ovakvih preduzeća odavno je porazila konkurencija iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja. Fabrike su prezadužene i nisu atraktivne potencijalnim kupcima u privatizaciji. Tako se desilo da još uvijek niko nije htio da kupi "HPK Draksenić", iz Kozarske Dubice, Poljoprivredna dobra "Sava" iz Gradiške, "Semberiju" iz Bijeljine i druga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.