BiH lako prima, ali teško protjeruje migrante

SARAJEVO – Iako se broj neregularnih prelazaka na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti smanjuje, BiH bilježi rast broja registrovanih migranata, što pokazuje da i dalje ima značajnu ulogu u kretanju ljudi iz Afrike i Azije prema Evropskoj uniji.

Prema podacima Službe za poslove sa strancima, od 1. januara do 30. septembra ove godine u BiH su registrovana 13.603 migranta, što je oko 40 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Namjeru podnošenja zahtjeva za azil iskazalo je 9.960 lica, a među najbrojnijima su državljani Sudana, kojih je registrovano 2.404, Egipta 2.276, Avganistana 2.170, Turske 1.239 i Bangladeša 1.140. Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa ukazao je na to da BiH ostaje tranzitna zemlja na putu prema zapadnoj Evropi. Poseban izazov predstavlja i bezvizni režim sa pojedinim državama, jer mogućnost legalnog ulaska u BiH nekim strancima olakšava dolazak u region, odakle nastavljaju put prema zemljama Evropske unije.

Istovremeno, podaci Fronteksa pokazuju da je na zapadnobalkanskoj ruti u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno 5.486 otkrivenih neregularnih prelazaka spoljnih granica EU, što je oko 30 odsto manje nego u istom periodu lani. Ovaj pad, međutim, ne znači da je za toliko smanjen i broj migranata koji prolaze kroz BiH, jer je riječ o različitim evidencijama i metodologijama, ali ukazuje na promjene šireg migracionog trenda.

Da migrantska ruta kroz BiH i dalje predstavlja prostor za djelovanje krijumčarskih mreža, pokazuju i podaci Granične policije BiH. Tako je nedavno u rejonu Bistrice, na području Gradiške, u dva navrata spriječen nezakonit prelazak 96 lica. Radilo se o državljanima Pakistana, Bangladeša i Avganistana. Ovaj slučaj pokazuje da kontrola migracionih tokova ne podrazumijeva samo nadzor granice već i borbu protiv mreža koje organizuju prebacivanje ljudi preko nje.

Postupanje prema strancima

Ipak, jedan od najvećih problema za domaće institucije predstavlja postupanje prema strancima koji ne ispunjavaju uslove za boravak u BiH. Služba za poslove sa strancima u posmatranom periodu izrekla je 3.172 mjere protjerivanja, a za 1.682 strana državljanina određena je mjera nadzora. Uprkos tome, nijedan stranac nije prisilno udaljen u zemlju porijekla. Prema podacima Službe, 16 lica vraćeno je u zemlju porijekla ili prihvata u okviru sporazuma o readmisiji, dok je u postupku dobrovoljnog povratka učestvovalo 129 stranaca. Među onima koji su se dobrovoljno vraćali najviše je bilo državljana Turske, Kine i Avganistana. Razlika između broja izrečenih mjera i stvarno realizovanih povrataka ukazuje na slabosti sistema. Odluka o protjerivanju sama po sebi ne znači da će stranac napustiti zemlju, jer sprovođenje postupka zavisi od utvrđivanja identiteta, saradnje države porijekla, dostupnosti putnih isprava, ali i drugih administrativnih i bezbjednosnih uslova.

S druge strane, BiH je od Hrvatske u okviru sporazuma o readmisiji preuzela 3.012 lica. Od tog broja, 2.985 vraćeno je po pojednostavljenom, a 27 po redovnom postupku. Hrvatska je u pojednostavljenom postupku uputila 3.677 zahtjeva, a obaveza BiH da prihvati lica utvrđena je u 3.295 slučajeva. Među najbrojnijima su bili državljani Turske, Bangladeša, Egipta i Kine. Ovi podaci pokazuju da saradnja sa susjednim državama funkcioniše u znatno većem obimu nego sa zemljama porijekla.

Prema riječima stručnjaka za bezbjednost Dragomira Keserovića, upravo je sprovođenje odluka o protjerivanju jedna od najslabijih tačaka domaćeg sistema.  Smatra da je to, između ostalog, posljedica nedovoljne saradnje nadležnih domaćih institucija sa državama iz kojih migranti najčešće dolaze, ali i složenih zakonskih procedura koje otežavaju njihov povratak. Keserović ukazuje i na unutrašnjopolitičku dimenziju problema, tvrdeći da dio političkih struktura nema dovoljno interesa da se pitanje povratka migranata efikasnije rješava.

– Vjerujem da pojedinim ljudima, političarima, nije u interesu da ove ljude vraćaju. Tu prije svega mislim na bošnjačku političku elitu, koja ima razloge za tako nešto. Ponašaju se indiferentno prema ovom problemu, jer ti migranti dolaze iz islamskih zemalja. Takvo njihovo ponašanje može BiH uvesti u velike probleme – istakao je Keserović za "Glas Srpske".

Mreža krijumčara

Krijumčarenje migranata sve više poprima obilježja organizovanog međunarodnog posla, u kojem svaka karika ima svoju ulogu, od prebacivanja preko granice do prevoza prema zapadnoj Evropi.

To potvrđuje i akcija "Vertigo 2", koju je u oktobru sproveo MUP Republike Srpske, kada su uhapšene četiri osobe osumnjičene da su migrante skrivale u tovarnim prostorima komercijalnih vozila, među legalno prevoženom robom, i prebacivale ih preko Hrvatske prema Italiji.

Istraga je obuhvatila pokušaj krijumčarenja 95 državljana Kine, Turske i Irana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.