BiH ispred Amerike i Velike Britanije

SARAJEVO - Iako se visoko obrazovanje u BiH godinama suočava sa brojnim izazovima, od finansiranja i odlaska mladih naučnika do kvaliteta nastave, međunarodna analiza donijela je neočekivan rezultat, BiH je po stepenu akademskih sloboda bolje rangirana od SAD i Velike Britanije.

KLjUČNE INFORMACIJE

• BiH je po Indeksu akademskih sloboda za 2025. godinu bolje rangirana od SAD, Velike Britanije i Srbije.
• Indeks ne mjeri kvalitet univerziteta, već slobodu profesora, istraživača i autonomiju visokoškolskih ustanova.
• BiH je dobila ocjenu 0,75, SAD 0,40, Velika Britanija 0,67, a Srbija 0,60.
• Na vrhu liste su Češka, Estonija, Belgija i Slovenija.
• Prorektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zoran Ljuboje ističe da profesori u BiH nemaju ograničenja u nastavnom i naučnom radu.

Šta zapravo mjeri Indeks akademskih sloboda?

Prema Indeksu akademskih sloboda za 2025. godinu, BiH je ostvarila ocjenu 0,75, dok SAD imaju 0,40, a Srbija 0,60. Podatke je objavio portal "Naš svijet u podacima", oslanjajući se na bazu "Varijeteti demokratije", jedan od najznačajnijih globalnih izvora za proučavanje demokratskih procesa, političkih sloboda i institucija.

Kako navode autori studije, ovaj pokazatelj ne ocjenjuje kvalitet univerziteta, nastave ili obrazovnog sistema. On mjeri koliko su profesori i istraživači slobodni da biraju teme kojima će se baviti, objavljuju rezultate svog rada i iznose stavove bez političkih i institucionalnih pritisaka, kao i koliko su visokoškolske ustanove samostalne u donošenju odluka.

Za BiH je ovaj rezultat posebno zanimljiv jer dolazi u vrijeme kada se visoko obrazovanje suočava sa brojnim problemima, od nedovoljnog ulaganja u nauku i odlaska mladih stručnjaka do pitanja odnosa politike i obrazovnih institucija. Dobar plasman na listi zato više govori o stepenu formalne nezavisnosti akademske zajednice nego o ukupnom stanju u sistemu obrazovanja.

Evropa dominira, BiH iznad mnogih razvijenih država

Na vrhu svjetske liste nalazi se Češka sa ocjenom 0,98, a slijede Estonija (0,97), Belgija (0,95) i Slovenija (0,94). Evropa dominira među najbolje rangiranim državama, ali su visoke pozicije zauzele i zemlje poput Čilea, Kostarike i Jamajke, što pokazuje da univerzitetska autonomija nije isključivo pitanje ekonomske snage ili političkog uticaja.

Kada je riječ o regionu, najbolji rezultat ima Slovenija, koja je četvrta u svijetu. Hrvatska je ostvarila indeks 0,81, BiH 0,75, dok Srbija zaostaje sa 0,60. Zanimljivo je da se BiH po ovom pokazatelju nalazi ispred nekih evropskih zemalja sa dugom akademskom tradicijom, poput Velike Britanije (0,67) i Grčke (0,68). Među većim evropskim državama Njemačka, Austrija i Danska imaju indeks 0,88, Španija 0,87, a Poljska 0,86. Francuska je na 0,80, Holandija na 0,76, a Švajcarska na 0,77.

Zašto su SAD tako nisko rangirane?

Posebnu pažnju privlači slučaj SAD, koje su sa indeksom 0,40 najslabije rangirane među državama G7. Ipak, ovaj rezultat ne znači da su američki univerziteti izgubili naučni ugled ili kvalitet. Brojne visokoškolske ustanove u SAD i dalje spadaju među najbolje u svijetu, ali ovaj indeks ne mjeri prestiž univerziteta, naučnu produktivnost ili kvalitet nastave, već stepen akademske autonomije i izloženost profesora i istraživača političkim i institucionalnim pritiscima. Prema analizi, pad u SAD posljednjih godina povezan je sa sporovima oko finansiranja istraživanja, odnosa države i univerziteta, kao i pitanja koja se odnose na upravljanje visokoškolskim ustanovama i nastavne sadržaje.

Na dnu liste Kina, Iran i Mjanmar

Jedan od najvećih padova od 2010. godine zabilježila je Indija, gdje su, prema autorima analize, politički pritisci uticali na dio akademske zajednice i obrazovne sadržaje. Na dnu liste nalaze se Kina, Iran, Mjanmar i Nikaragva, u kojima su, prema ocjeni istraživača, naučni rad i nezavisnost visokoškolskih ustanova najviše ograničeni.

Nizak plasman Kine, međutim, ne znači da su njeni univerziteti ili naučne institucije, kao i u slučaju SAD, nerazvijeni. Kina je posljednjih decenija postala jedna od vodećih svjetskih naučnih sila, sa velikim ulaganjima u tehnologiju, istraživanja i razvoj. Njen niži rezultat na ovoj listi, kako je pojašnjeno, povezan je sa stepenom političkog nadzora nad akademskim institucijama, ograničenjima u istraživanju pojedinih osjetljivih tema i manjom autonomijom univerziteta.

Ljuboje: Kod nas nema ograničenja za profesore

Prorektor za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Istočnom Sarajevu Zoran Ljuboje kaže za "Glas Srpske" da, iako će mnoge rezultati ovog istraživanja iznenaditi, oni u suštini odražavaju stvarno stanje, te da, koliko je njemu poznato, ne postoje pritisci na nastavni kadar.

- Profesori zaista nemaju ograničenja u tome šta će predavati, na koji način će pristupati nastavi, ali ni kojim će se temama baviti u svojim naučnim radovima. Činjenica da se nalazimo ispred nekih velikih i razvijenih zemalja samo pokazuje da su ovdašnji državni fakulteti ipak zadržali određeni obrazovni i akademski nivo - poručio je Ljuboje.

Pojačan uticaj države

Iako se britanski univerziteti i dalje ubrajaju među najuglednije, indeks akademskih sloboda pokazuje znatno slabiju poziciju kada je riječ o nezavisnosti akademske zajednice. Među faktorima koji su uticali na lošiji rezultat jesu sve veća politizacija pitanja koja se izučavaju na univerzitetima, rasprave o granicama slobode govora, kao i pojačan uticaj državnih institucija na visoko obrazovanje. Posebna pažnja posljednjih godina posvećena je i Zakonu o visokom obrazovanju i slobodi govora koji je trebalo da zaštiti akademsku debatu, ali je otvorio i rasprave o tome da li ova regulativa povećava ili ograničava slobodu univerziteta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.