Barzutove pčele švercuju med

TREBINjE - U Hercegovini je pčela oduvijek svrstavana uz čovjeka i razlikovana od ostalih živih stvorova. Smatrana je božanskim darom, blagom, jer se bez pčele, kaže narod, ne može ni roditi, ni umrijeti.

Ovo je rekao pčelar sa trebinjskih Bobana Slobodan Barzut, koji se već dvije decenije bavi pčelarstvom.

On i njegov brat Milorad su među najuspješnijim, ali i najnagrađivanijim trebinjskim pčelarima. Desetočlana porodica Barzut izgradila je svojevrsnu "mednu" imperiju i sa svakog takmičarskog sajma vraćaju se sa nekom od medalja.

- Nemamo nikakvih poteškoća u plasmanu svojih proizvoda. Naših slatkih proizvoda ima i na trpezama u Srpskoj, Federaciji BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, ali ljetos smo med prodali brojnim strancima koji su dolazili u Trebinje i Hercegovinu - kaže Milorad.

On je dodao da su Bobani poznati po veoma kvalitetnom medu.

- Ljekovitog bilja, vrijeska, žalfije, zanovijeti, majčine dušice i drugog ima u izobilju - kaže Slobodan i u šali dodaje da njihove pčele nose međunarodni med.

- Naš pčelinjak se nalazi u blizini granice sa Hrvatskom tako da se može reći da naše pčele "švercuju" med - rekao je Slobodan.

On je naglasio da je cijela porodica uključena u ovaj posao. Od najmlađeg do najstarijeg člana.

- Mnogo je posla, ali svakako i dosta zadovoljstva. Tokom proljeća smo imali intenzivnu pašu i dobar rod. Ali jesen je podbacila. No, tako je to u pčelarstvu. U staroj, u ratu srušenoj, a poslije rata obnovljenoj kući uvijek ima nekoga - rekao je Slobodan i dodao da rade u smjenama, kako bi sve poslove na vrijeme obavili.

- Tradiciju imamo, i samo je nastavljamo, to je ključ uspjeha - kaže Slobodan. Barzuti kažu da su ove godine proizveli oko četiri tone visokokvalitetnog meda.

Osim meda, Barzuti prave medovinu, takozvanu "propolisku", ali i poseban specijalitet kao što je med iz saća i još dosta toga.

- Rad sa medom nije nimalo lagan. Međutim, pčelarstvo je zanimljiv, ali i te kako koristan posao. Mi u pčelarstvo mnogo ulažemo, ali hvala bogu imamo i dobre rezultate. Sa medom radimo otprije rata, ali poslije rata obnavljamo pčelinjake i intenzivno radimo. Svi članovi porodice su uključeni. Od rada u pčelinjaku do pakovanja meda etiketiranja - kaže Slobodan.

Milorad je istakao da kvalitetan med nije teško prodati.

- Naša trebinjska Pčelarska zadruga "Žalfija" pomaže pčelarima da imaju što kvalitetniji med. Njihova podrška nam je veoma značajna - dodaje Milorad Barzut.

On je dodao da su tokom proljeća imali intenzivnu pašu i dobar rod. Ali jesen je podbacila.

- Tako je to u pčelarstvu, nekada je potrebno uložiti više truda da bi bilo meda. U staroj, u ratu srušenoj, a poslije rata obnovljenoj kući uvijek ima nekoga. Može se reći da radimo u smjenama, jako je mnogo posla - rekao je Slobodan.

O tome koliko je za zdravlje važan med govori i jedna hercegovačka pjesma "ne daj Bože djeteta ni djeda svakog jutra bez kašike meda".

Protiv uroka

Porodica Barzut ima oko 300 košnica. Kažemo "oko", jer niko od pčelara zbog uroka nikad neće da kaže tačan broj košnica. Barzuti kažu da tokom cijele godine imaju mnogo posla, a pčele ih "nagrade" punim košnicama. U pripremanju pčelinjih proizvoda primjenjuju savjete stručnjaka, ali ne bježe ni od tradicionalnih "recepata" koji se prenose sa koljena na koljeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.