BANU nema legitimitet da piše istoriju Bošnjaka

BANjALUKA - Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) je udruženje građana i nema legitimitet da predstavlja sve Bošnjake i piše njihovu istoriju, pogotovo ako se zna da se ranije u djelima u vezi sa bošnjačkim narodima nije vidjela veza sa stvarnim činjenicama iz istorije.

Rekli su to stručnjaci, istoričari, profesori i analitičari iz BiH i Srbije povodom konstitutivne sjednice Senata Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti koja je održana prethodnog vikenda u Sarajevu i preporuka koje su na sjednici iznesene.

Sjednici, koja je održana u subotu, predsjedavao je poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić, a poslije rasprave o strategiji nacionalnog i kulturnog razvoja Bošnjaka, usvojene su preporuke Predsjedništvu Akademije za iduću godinu.

Preporučeno je organizovanje više naučnih skupova o liku i djelu pokojnog akademika Nedžada Ibrišimovića, jednog od osnivača BANU, zatim skupa čiji će povod biti stogodišnjica balkanskih ratova, te međunarodnog naučnog skupa o bosanskom jeziku.

Predsjedništvu BANU je takođe preporučeno raspisivanje više konkursa, između ostalog, za izradu izvještaja o stanju nacije Bošnjaka, izradu mape kulturne baštine, te nacionalnog kalendara Bošnjaka, kao i otpočinjanja izrade bosanske enciklopedije (enciklopedija bosnika).

Istoričar iz Beograda Čedomir Antić kaže za "Glas Srpske" da je bosanski narod izabrao svoju nacionalnu državu, odnosno da državu dijeli da srpskim i hrvatskim narodom.

- Još nije sigurno koja je to akademija koju bošnjački narod smatra svojom, da li je to Akademija nauka i umjetnosti BiH ili je to ta Bošnjačka akademija koja je nastala u Novom Pazaru. To bi bilo kao da srpska nacionalna akademija nastaje u Kninu, što nije logično - kazao je Antić.

On smatra da je BANU u stvari građanska inicijativa, te da je osnovana na tragu da bošnjački narod dobije svoj entitet.

- Taj entitet bi onda bio matična država Bošnjaka i onda bi oni mogli da postave pitanje stanja cjelokupne bošnjačke nacije. Ovako, nije jasno ko stoji iza toga, da li je to grupa građana, nevladine organizacije ili drugi - rekao je Antić.

O pitanju bosanskog jezika Antić kaže da je poznato da je srpski jezik u Evropi pod udarom i da se sve češće govori o crnogorskom, bosanskom, te o bošnjačkom jeziku.

- To je politika, ne postoji austrijski jezik, kanadski ili američki jezik, tako da ne postoji ni bosanski, bošnjački, to je politika - istakao je Antić.

Dodao je da svako može pisati enciklopediju, ali da bi bilo dobro da se prilikom toga drži naučnih činjenica, jer se u različitim djelima u vezi sa bošnjačkim narodima nije vidjela veza sa naukom.

Predsjednik nevladine organizacije "Urban-in" iz Novog Pazara Aida Ćorović rekla je da, ako se kaže bosanski jezik, bosanska enciklopedija, onda se podrazumijeva da se to odnosi na državu Bosnu.

- U BANU ne znaju šta hoće, jednom kažu bosanski, jednom bošnjački. U redu je da Bošnjaci, koji žive u nekoliko država imaju svoj zajednički mentalni prostor, da nađu način da najmudrije glave Bošnjaka nađu strateške pravce, ali BANU nije akademija nauka koja predstavlja sve Bošnjake - rekla je Ćorovićeva "Glasu Srpske".

Dodala je da BANU nema legitimitet da pravi bosansku enciklopediju.

- Ko im je dao legitimitet da to rade, jer su oni mala nevladina organizacija i neozbiljno je da se tako igraju sa nacionalnim i pitanjima jedne države. To sve pokazuje da oni ne znaju šta rade - istakla je Ćorovićeva.

Profesor sa Sarajevskog univerziteta i jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca Šaćir Filandra rekao je da je BANU jedna nova "pojava" u BiH.

- To je udruženje građana i neuobičajeno je da vjerska institucija inicira takvu instituciju. Ispada da svako udruženje može da piše enciklopediju, ali je i pitanje da li državne institucije koje bi to trebalo da rade uopšte to rade i imaju kapacitete za to - kazao je Filandra.

Na sjednici u Sarajevu prihvaćeno je da akademik Šerbo Rastoder, profesor Nijaz Duraković i profesor Hasnija Muratagić - Tuna budu članovi, čime je dovršeno konstituisanje Senata od 11 članova.

Predsjedništvu BANU je u Sarajevu preporučeno da akademika Muhameda Filipovića angažuje da napiše "Manifest Bošnjaka". Dogovoreno je da BANU u prvoj polovini marta iduće godine bude inaugurisan u Sarajevu.

Osnivačka skupština BANU održana je 9. juna u Novom Pazaru.

Osnivači

U radu osnivačke sjednice Senata učestvovali su članovi Muamer Zukorlić, predsjednik BANU Ferid Muhić, akademik Muhamed Filipović, Ejup Ganić, te profesori Dževad Jahić, Lamija Hadžiosmanović i Mevlud Dudić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.