Anton Kasipović: Spriječićemo korupciju na fakultetima

Iako ne postoji konkretan podatak o uzimanju mita i korupciji, to ne znači da toga nema na javnim univerzitetima u Srpskoj - rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović.

On je naglasio da je Ministarstvo otvoreno u sprečavanju korupcije i mita na fakultetima.

- Voljni smo da stanemo u zaštitu svakog studenta koji je na bilo koji način izložen takvoj situaciji. Ovo je i predmet interesovanja Savjeta za razvoj visokog obrazovanja. Nastojaćemo da ohrabrimo one koji imaju bilo kakva saznanja o tome da takve slučajeve prijave. Prije dvije godine sam poništio oko 500 diploma za koje je Prosvjetna inspekcija utvrdila da nisu stečene na zakonit način - naglasio je Kasipović.

* GLAS: Ovu godinu obilježilo je donošenje zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, a izrađen je i Zakon o obrazovanju odraslih. Kakve novine ovi zakoni donose? Na koji način će se unaprijediti obrazovanje u Srpskoj?

KASIPOVIĆ: Riječ je o setu zakona koji pokriva te nivoe obrazovanja u cijelosti. Mislim da smo ovo kvalitetno napravili. Kod novog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju ograničili smo mandate direktora i to smatramo značajnim iz dva aspekta. Regulisali smo na jedan potpuno nov način i optimalan broj učenika u odjeljenju na 24, odnosno minimalno 16, a maksimalno 32. Ranijih godina smo imali odjeljenja, pogotovo u srednjim školama, koja su imala od 40 do 45 učenika. Vodili smo računa i o menadžmentu škole, da bi i oni kompletnije i potpunije radili, ali i da odgovore zadacima koje imaju i da bi došli do pozitivnih revizorskih izvještaja, kao jednog važnog kriterijuma u radu Ministarstva. Ministarstvo je ove godine prvi put dobilo revizorski izvještaj sa rezervom, a revizorski su izvještaji prethodnih godina bili negativni. Postavili smo i Savjet za razvoj srednjeg obrazovanja i vaspitanja, na temelju odličnog iskustva koje imamo sa Savjetom za razvoj visokog obrazovanja. Kada se radi o Zakonu o obrazovanju odraslih, to je novi zakonski projekat. Takav zakon ne postoji nigdje u BiH. Sada smo u fazi izrade prijedloga zakona i vjerujem da ćemo njegovim kreiranjem pomoći ljudima novim vidom obrazovanja ili da se dodatno prekvalifikuju i da imaju zanimanje koje će im omogućiti posao.

* GLAS: Imaju li svi đaci u Srpskoj odgovarajuće uslove za obrazovanje, odnosno prostorije, vodu, školski pribor i odgovarajući nastavni kadar? Koji su najveći problemi u osnovnim školama u RS?

KASIPOVIĆ: Nemaju svi iste uslove, ali moram naglasiti napore koje čini Ministarstvo da bi se ti uslovi približili optimalnim. U ovom trenutku u RS radimo nekoliko potpuno novih škola, u desetini škola u toku su investicioni radovi opravke, postavljaju se nove klupe i stolice, školske table, podovi, prozori, vrata i sanitarni čvorovi. Više od 42 miliona maraka Ministarstvo je uložilo u oblast obrazovanja iz Razvojnog programa RS. Značajna sredstva su uložena u opremanje studentskih i đačkih domova, nove smještajne kapacitete za studente, a u toku je adaptacija prostorija Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci. Pripremamo program za smještaj studenata u Foči, u Palama, gradićemo novi prostor za Ekonomski fakultet u Palama. Neuporedivi su uslovi koje danas imaju djeca u osnovnim i srednjim školama i studenti u RS u odnosu na period od prije dvije godine.

* GLAS: Krajem prošle godine najavili ste redukciju mreže škola. U kojim opštinama postoji višak škola, a u kojima škola nedostaje?

KASIPOVIĆ: Ne treba zaboraviti činjenicu da u RS imamo 203 osnovne i 585 područnih škola. Jednostavno je donijeti odluku o uspostavljanju škole u nekom mjestu, ali je teška odluka ukidanja škole. Iz tog razloga nećemo ići u neke ishitrene poteze. Odluci o zatvaranju bilo koje škole prethodiće posebna analiza, rješavanje svih pitanja prevoza učenika i dogovor za lokalnom zajednicom. To su veoma delikatne odluke, ali cijenimo da ima razloga i ima povoda da se vrlo ozbiljno razmisli o mreži škola u RS, jer ona, sasvim sigurno, nije racionalna i nije u najboljem interesu učenika.

* GLAS: Da li je utvrđeno da neki udžbenici imaju određene nedostatke ili da nisu prilagođeni učenicima? Da li su potrebni neki novi udžbenici? Imamo li kadar za njihovu izradu?

KASIPOVIĆ: Trenutno pripremamo način i formulu kako da sa Republičkim pedagoškim zavodom i pedagoškom javnošću uopšte analiziramo udžbenike za sve razrede osnovne i srednje škole. Ministarstvo prosvjete i kulture RS najozbiljnije analizira da li je potrebno uraditi zakon o udžbenicima, kao što su to uradile neke zemlje. Najbliže smo takvom jednom rješenju i da u 2009. godini pripremimo zakon o udžbenicima koji bi na sasvim drugačiji i kvalitetno nov način postavio ovo važno pitanje. Vjerujem da postoji odgovarajući kadar za njegovu izradu. Imamo cjelinu obrazovnog sistema i u akademskoj zajednici ljudske resurse neophodne za izradu udžbenika. Te resurse imamo i među profesorima, nastavnicima i učiteljima jer je njihovo iskustvo neprocjenjivo za kvalitetnu izradu udžbenika.

* GLAS: Da li u RS nedostaje nastavnog kadra? Koliko je nekvalifikovanih radnika? Kako planirate da riješite ove probleme?

KASIPOVIĆ: Od 7.809 nastavnika u osnovnim školama u Republici Srpskoj, kvalifikovan je 7.201 nastavnik, odnosno 92,21 odsto, a nekvalifikovano 608 nastavnika, odnosno 7,78 odsto. U srednjim školama su, od 3.336 nastavnika, 143 neverifikovana.

U srednjim školama u Srpskoj evidentan je nedostatak nastavnika matematike, fizike, informatike, iz tehničke grupe predmeta i u manjim sredinama nastavnika stranih jezika i drugih stručnih predmeta.

* GLAS: Sindikati koji zastupaju prosvjetne radnike traže da se njihove plate izjednače sa platama ostalih budžetskih korisnika. Da li će se to uskoro i dogoditi?

KASIPOVIĆ: Od 1. marta 2006. godine, zaključno sa platom koju će ovih dana prosvjetni radnici primiti, pet puta smo povećavali plate zaposlenih u obrazovanju, nauci i kulturi. Oktobarska plata zaposlenih u srednjem obrazovanju u odnosu na platu koju su imali 2005. godine gotovo je 100 odsto veća. Plate, iako su povećane 100 odsto, i dalje nisu dovoljne. Od 1. januara ove godine plate budžetskih potrošača regulisane su Zakonom o platama i Zaključkom Narodne skupštine RS da se ni ujednoj drugoj oblasti plate neće povećavati dok se ne ujednače sa platama u prosvjeti. Plate smo povećali u julu ove godine samo za zaposlene u obrazovanju i kulturi.

* GLAS: Vlada RS najavila je da će izdvojiti novac za arheološka nalazišta u Skelanima kod Srebrenice i za nalazište kod Zvornika. Da li je Ministarstvo pripremilo neke projekte ili planove koji su u vezi sa ovim nalazištima?

KASIPOVIĆ: Epohalno arheološko otkriće u Skelanima kod Srebrenice je i nastalo praktično uz inicijalnu pomoć i podršku Vlade RS i Ministarstva prosvjete i kulture. Na temelju odobrenih sredstava došlo je do ovog arheološkog otkrića, koje je ogromno i u evropskom smislu. Ministarstvo je organizovalo i izložbu dijela tih otkrića u Banjoj Luci. Vlada će na prvoj narednoj sjednici odobriti milion maraka za dalja istraživanja i stvaranje novih uslova. Ali, za ukupno zaokruživanje svega u vezi sa Skelanima potrebno nam je dosta struke, ideja i vizija.

* GLAS: Kakvi su planovi Ministarstva za narednu godinu? 

KASIPOVIĆ: Radimo na zakonu o udžbenicima, potrebno je dalje raditi na inoviranju nastavnih planova, poboljšanju kvaliteta udžbenika, na racionalizaciji mreže škola u RS. U srednjem obrazovanju radićemo na evoluaciji struka i to mašinstvu, obradi metala, šumarstvu i obradi drveta, ugostiteljstvu i turizmu, pravu i trgovini, poljoprivredi i preradi hrane i ekonomiji. Radićemo i na usavršavanju nastavnika. Za nas je važno i raditi na preventivi vršnjačkog nasilja.

Festivali

* GLAS: U RS postoje brojni filmski i pozorišni festivali? Da li su oni opravdali svoja očekivanja?

KASIPOVIĆ: Možemo govoriti o tri, uslovno rečeno, velika filmska festivala. Radi se o "Blifu", "Kratkofilu" i Festivalu animiranog filma. "Blif" je, s obzirom na to da je organizovan prvi put, opravdao očekivanja i mislim da smo došli do internacionalne filmske manifestacije. Naredni "Blif" biće mnogo konkretniji. "Kratkofil" ima kvalitetnu uzlaznu putanju. Predstoji nam donošenje zakona o kinematografiji i uspostavljanje centra za razvoj filma. Ne želim da Banja Luka i RS budu inferiorni u odnosu na region kada je riječ o filmu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.