Andžej Kravček, poljski ambasador u BiH: NATO nije neprijatelj srpskog naroda

Banjaluka - NATO je odbrambeni vojnopolitički savez i on nikada nije bio neprijatelj srpskog naroda, ni u BiH ni u Srbiji, tvrdi poljski ambasador u BiH Andžej Kravček.

Istakao je da bi se Poljska, kao velika zemlja i aktivna članica NATO-a, radovala ako bi BiH i Srbija ušle u NATO, koji je, kako on smatra, najbolji garant mira i bezbjednosti svih zemalja članica, ali da je to odluka BiH.

Kravček je rekao da u BiH i u Srbiji postoji zabluda da bi približavanje NATO-u značilo stavljanje na stranu protiv Rusije, što, kako tvrdi, nije istina.

Podsjetio je da je Poljska u istoriji imala dva agresora - Rusiju i Njemačku. Sada Poljska, kako podsjeća, sa obje zemlje gradi miroljubive i prijateljske odnose, a posebno sa Njemačkom koja je, kako je istakao, sada poljska saveznica u okviru NATO-a.

- Sada nam je Njemačka veliki saveznik. Stvari su se tu značajno promijenile, jer sada smo na istoj strani i zajedno ćemo djelovati u slučaju potrebe. Naravno, NATO je vezan za odbranu, nije protiv bilo koga i nema protivnika, osim ako neko napadne ili ugrozi nekog saveznika - rekao je Kravček.

Iako Rusija i Poljska grade miroljubive odnose, skrenuo je pažnju na problem koji Poljska ima zbog instaliranja raketnih sistema NATO-a na njenoj teritoriji, čemu se Rusija protivi.

- Mi ćemo sami, kao suverena nacija, odlučivati o našoj odbrambenoj politici i niko nam sa strane ne može nametati svoje odluke, bez obzira na to o kome se radi. Rusija se ne želi uvijek ograničiti samo na svoje, ona želi da zadrži zonu svog uticaja i hoće da se pita i u drugim zemljama. Postoje struje u Rusiji koje tvrde da je NATO napadački savez, ali postoje i struje u Rusiji koje idu ka tome da se prilagode i da prihvate odnose koji postoje - naglasio je Kravček.

Upitan da pruži savjet BiH kako bi trebalo da se postavi ka NATO-u, Kravček je rekao da se iskustva Poljske ili bilo koje druge zemlje ne mogu preslikati na BiH, jer svaka zemlja ima svoje specifičnosti.

Zbog prisustva sovjetske armije i pripadnosti Varšavskom paktu tokom hladnog rata, rekao je da je NATO na Poljsku prvo gledao kao na potencijalnog agresora, ali odmah poslije odlaska Sovjeta iz Poljske, Poljaci su se, kako je rekao, gotovo stoprocentnom većinom odlučili za ulazak u EU i NATO.

Poljska je 1994. ušla u "Partnerstvo za mir", program u koji je te godine ušla i Rusija, a 1997. godine postala je članica.

- Glavni razlog za članstvo je bio član 5. Ugovora o tome da u slučaju da je Poljska napadnuta od bilo koga, sve članice će nam pomoći, a isto tako i mi kao članica ćemo braniti druge članice. Važan je za nas i član 4. koji kaže da će sve države u vezi sa svakom odlukom biti konsultovane - naglasio je Kravček.

On je istakao da put prema članstvu nije lak i da zahtijeva mnogo reformi koje se moraju sprovesti, koje uključuju i reformu oružanih snaga, ali i političke reforme.

- Dosta toga smo postigli i ponosni smo na sve šta smo uradili. Imamo nekoliko institucija NATO-a na našoj teritoriji, uključujući i centar za pripremu za intervencije u okviru kojeg nam dolaze i vojnici iz BiH. Imamo 50 aviona F-16 i na to smo ponosni. Godine 1996. donijeli smo zakon o civilnoj kontroli nad armijom, što je jedno od najvećih dostignuća koje smo postigli - zaključio je Kravček.

ZAŠTO NATO?

"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" u idućem periodu objaviće  seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i šta BiH dobija pristupanjem NATO-u, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji, te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.