Amor Bukić: Kriminal na poledici

U posljednje četiri godine tužilaštva Republike Srpske napravila su značajan pomak u rješavanju predmeta ratnih zločina, organizovanog i privrednog kriminala, a u saradnji sa policijom otkriveno je i procesuirano više grupa osumnjičenih za trgovinu ljudima, pranje novca, trgovinu drogom, krađe automobila, falsifikate javnih isprava...

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao glavni tužilac Republike Srpske Amor Bukić i naglasio da su tužilaštva provjeravala nepravilnosti u više od sto izvještaja Glavne službe za reviziju javnog sektora, što je rezultiralo podizanjem više optužnica.

- Ovih dana Okružno tužilaštvo u Bijeljini podiglo je optužnicu protiv četiri lica zbog osnovane sumnje da su "Rudnik i Termoelektranu Gacko" oštetili za oko 2,3 miliona maraka, a u Istočnom Sarajevu protiv lica u preduzeću "Srpske šume" - ŠG "Zmajevac" Šekovići - rekao je Bukić.

On je ocijenio da je reforma pravosuđa u potpunosti promijenila rad tužilaštava i sudova i doprinijela efikasnijem radu pravosuđa u cjelini.

*  Koliko se predmeta nalazilo u radu u Tužilaštvu Srpske u 2007. godini, koliko je riješeno, a koliko ostalo neriješeno?  BUKIĆ: U 2007. godini pred okružnim tužilaštvima u radu je bilo 21.232 predmeta od kojih je završeno 9.045 protiv 11.203 lica. Ostalo je neriješeno 12.187. Analizom ovih podataka evidentno je da su tužilaštva završila 274 predmeta više nego što je primljeno (primljeno 8.771). Ako se ima u vidu da je u 2005. godine primljeno 8.710 novih predmeta - riješeno 9.842, a u 2006. god. 8.853 - riješeno 9.228, može se zaključiti da je priliv predmeta na nivou ranijih godina. Svake godine imamo smanjenje ukupnog broja predmeta što je rezultat većeg angažovanja tužilaca i policije i efekata reforme krivičnog zakonodavstva. Prema izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za 2005, 2006. i 2007. godinu tužioci u RS su u prosjeku rješavali najviše prijava i istraga i podigli najviše optužnica.

*  Koliko se u Tužilaštvu vodi istraga protiv lica osumnjičenih za ratne zločine, a koliko za privredni kriminal?

BUKIĆ: U 2007. godini pred okružnim tužilaštvima vođena je 261 istraga zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina. Završeno je 39 od čega osam podizanjem optužnica koje su potvrđene od strane sudova. Po predmetima privrednog kriminala vođeno je 689 istraga. Završeno je 399, od čega 327 podizanjem optužnica, od kojih samo jedna nije potvrđena od strane suda.

* Koliko je optužnica tužilaca palo pred sudovima i da li je neko za to disciplinski odgovarao ili bio smijenjen?   

BUKIĆ: U 2007. godini sudovi su donijeli 5.103 osuđujuće presude, a 318 oslobađajućih, što znači da je oko 94 odsto sudskih postupaka završeno osuđujućom presudom. Nerealno je očekivati da se sve optužnice završe osuđujućom presudom. Razumijem da su oni koji su optuženi, a oslobođeni pred sudovima, nezadovoljni što su morali dokazivati da nisu krivi. Međutim, sve te optužnice, pa i one na osnovu kojih je sud donio oslobađajuću presudu, prošle su preispitivanje suda i bile potvrđene, što znači da je tužilaštvo raspolagalo sa dokazima iz kojih je proizilazila osnovana sumnja da je optuženi počinio krivično djelo. Nema tužioca u BiH koji u svom radu nije dobio oslobađajuću presudu ili sudije kojem od strane višeg suda nije ukinuta presuda. Kada bi oni odgovarali u takvim slučajevima onda je pitanje koliko bi danas uopšte imali sudija i tužilaca.

* Utvrđivanje dokaza zavisi umnogome od izvještaja policije. Da li ste zadovoljni saradnjom sa MUP u istražnom postupku?  BUKIĆ: Policiji i tužiocima je reformom procesnog zakonodavstva bitno promijenjen rad. Oni više ne podnose krivične prijave već izvještajem obavještavaju tužioca da je ono počinjena, a nakon toga uz njegovu saglasnost i pod njegovim nadzorom preduzimaju istražne radnje. Svake godine je sve bolja saradnja između policije i tužilaštava. Normalno, uočene su i određene slabosti i problemi, kako na našoj tako i na strani policije. Upravo zbog ovoga u toku je realizacija određenih projekata u okviru Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH koji imaju za cilj unapređenje ove saradnje.

*  Često se može čuti da ima pritisaka na tužilaštva. Imate li konkretnih dokaza za to?

BUKIĆ: Pritisci na tužilaštva vrše se na razne načine. To se ne čini na način da neko tužioca pozove i kaže mu ili zaprijeti da mora na određeni način riješiti neki predmet. Pritisak na tužilaštva uglavnom se nastoji ostvariti putem medija tvrdnjama kako tužioci iz određenih razloga ne žele da otvore istragu ili nekog optuže, da su nesposobni, korumpirani, da ne rade posao za koji su dobro plaćeni i sl. Iza ovakvih izjava i natpisa stoje oni koji imaju određeni interes da se u javnosti stvori utisak da su neka lica kriminalci, a da tužilaštva ne žele da ih gone, te na taj način izvrši pritisak na tužioce. Treba razlikovati korektne kritike na rad tužilaštava ili ukazivanje na kriminalne radnje pojedinaca gdje stvarno postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo. Druga vrsta pritisaka vrši se na način da se direktnim ili indirektnim prijetnjama pokušaju zaplašiti tužioci. U određenim slučajevima te prijetnje su bile veoma ozbiljne zbog čega su tužioci morali imati, a neki i sada imaju, fizičku zaštitu.

*  Krivične prijave može podnijeti svako fizičko i pravno lice. Koliko je krivičnih prijava odbačeno zbog nepostojanja dokaza o izvršenom krivičnom djelu?

BUKIĆ: U 2007. god. okružna tužilaštva su donijela 1.072 odluke o nesprovođenju istrage, što znači da iz prijave i dostavljenih dokaza nije proizilazila sumnja da je počinjeno krivično djelo. Zabrinjava da je ovakvih odluka iz godine u godinu sve više. Evidentno je da postoji zloupotreba mogućnosti da svako i bez ozbiljnih dokaza može podnijeti prijavu i onda izaći u javnost i saopštiti kako je zbog kriminala protiv nekoga podnesena prijava. Neki to čine iz neznanja, a neki i svjesno želeći da ostvare neke svoje interese. Uočljivo je da i policija dosta nekritički prilazi podnošenju izvještaja, pa čak i u slučajevima kada za to nema dovoljno dokaza. Sa predstavnicima MUP-a RS uradićemo analizu ovih podataka i slučajeva, jer veliki broj neprihvaćenih izvještaja može navoditi i na zaključak o nestručnom radu policije.

* Postoji li nešto u Zakonu o tužilaštvima Republike Srpske, koji je donio Pedi Ešdaun, što bi trebalo mijenjati?

BUKIĆ: Zakon o tužilaštvima Republike Srpske koji je 2002. nametnuo Pedi Ešdaun je u međuvremenu usvojila Narodna skupština. U julu prošle godine izvršene su njegove izmjene i dopune. One su jednim dijelom bile vezane za osnivanje "Specijalnog tužilaštva" a drugim za stvaranje pretpostavki da stručni saradnici u tužilaštvima mogu da rade na lakšim slučajevima i na taj način pomognu okružnim tužiocima. U ovom trenutku ne vidim potrebe za drugim izmjenama ovog Zakona.

* Često se zna desiti da tužilac predloži, a sud odbije prijedlog da se neko lice zadrži u pritvoru. Slučaj Indire Kameriš-Vrbanjac (ratni zločin), Žike Kuliša (droga)...  

 BUKIĆ: To se ne dešava često. Pravo je tužioca da podnese prijedlog za određivanje pritvora osumnjičenom. U određenim slučajevima sudije ne dijele naše mišljenje, pa u skladu sa svojim ovlašćenjima ne određuju pritvor. Pritvor je restriktivna mjera privremenog oduzimanja slobode licu, koje je samo osumnjičeno da je počinilo krivično djelo i da i tužilac, a posebno sud, mora da vodi računa da li stvarno postoje razlozi za nečije zadržavanje u pritvoru. Tužilac se ovdje često nađe u veoma delikatnoj situaciji kada zbog težine djela imamo očekivanje javnosti i oštećenih da će se osumnjičeni zadržati u pritvoru. Sa druge strane tužilac ima zakonska ograničenja zbog insistiranja sudova, pa i pojedinih međunarodnih organizacija, na zaštiti građana u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

* Javnost interesuje dokle se došlo u istrazi ubistava Milana Vukelića, Riste Jugovića, Ljubiše Savića Mauzera...?         

BUKIĆ: Te istrage se vode protiv nepoznatih počinilaca i njih vodi policija pod nadzorom tužilaštava. U interesu vođenja tih istraga nemam pravo niti želim da ih komentarišem ili da iznosim detalje o njihovom toku. I ja očekujem da će se ove istrage okončati u što skorije vrijeme, jer je to u interesu i policije i tužilaštava, a najprije porodica ubijenih.

*   Utisak je da Tužilaštvo BiH može izuzeti gotovo svaki predmet tužilaštava RS bez obzira na stvarnu ili mjesnu nadležnost?!

BUKIĆ: Djelimično ste u pravu. Tužilaštvo BiH crpi svoju nadležnost iz Krivičnog zakona BiH i Zakona o krivičnom postupku BiH, kojim je propisana njegova nadležnost. Tako je Tužilaštvo BiH, između ostalog, nadležno za sve slučajeve ratnih zločina koji su pokrenuti nakon njegovog osnivanja. Međutim, ono ne može da procesuira sve predmete ratnih zločina, pa neke od njih, po kriterijima koje je utvrdilo, ustupa ili uzima od okružnih i kantonalnih tužilaštava. Biranje predmeta po sopstvenim kriterijima nije dobro rješenje i u prethodnom periodu stvaralo je određene probleme u radu i nezadovoljstva u tužilaštvima u RS, ali i u tužilaštvima u Federaciji. Takođe, u okviru Tužilaštva BiH organizovan je i Posebni odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju koji postupa na sličan način kada je riječ o privrednom kriminalu. Slična je situacija i sa našim Specijalnim tužilaštvom koje ima ovlašćenje da izuzme iz okružnih tužilaštava predmet za koje ono ocjeni da spada u red najtežih oblika privrednog kriminala. U pravu moraju postojati jasna pravila postupanja, posebno ako je riječ o nadležnosti sudova i tužilaštava. Omogućavanje nekome da ima pravo da po svojim kriterijima ili procjeni odlučuje koji će predmet uzeti u rad, a koji neće, stvara prostor za nesporazume i razne, pa možda i pogrešne, pretpostavke o razlozima zašto je neki predmet uzet, a neki nije.

*  Istrage su prešle u nadležnost tužiocima. Na koje probleme oni najčešće nailaze i postoje li problemi sa vještačenjem?

BUKIĆ: Istrage jesu prešle u nadležnost tužilaca ali i policije. Brojni su problemi sa kojim se i jedni i drugi susreću. Da bi se istrage kvalitetnije vodile potrebna je što neposrednija saradnja između policije i tužilaca u okviru koje će svaki od njih doprinijeti da se ona uspješno okonča u što kraćem roku. Potrebna je zajednička edukacija tužilaca i policije, kojom bi unaprijedili ovu saradnju i postavili određene standarde u cijeloj RS, ali i u BiH. Jedan od velikih problema, posebno kada je riječ o privrednom kriminalu, jesu kvalitetna vještačenja. Jedan broj istraga se dugo vodio ili vodi zbog toga što tužilaštva nisu mogla pronaći odgovarajuće vještake, a neke su optužnice i propadale tokom suđenja, jer je odbrana uspjela osporiti nalaze vještaka. Jedno od mogućih rješenja ovog problema bi bilo zapošljavanje odgovarajućih stručnjaka iz raznih oblasti u tužilaštvima ili policiji, koji bi radili za nas vještačenja.

********************

 Samo disciplinska odgovornost

  Tužioci ne mogu biti pozvani na krivičnu ni građansko-pravnu odgovornost ni za jedno djelo učinjeno u vršenju službe. Znači li to da su oni bezgrešni?

BUKIĆ: Prema Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH sudija ili tužilac ne može krivično ili u građanskom postupku odgovarati za odluke koje donosi u okviru svojih službenih dužnosti. Ovo je i logično jer se postavlja pitanje kako bi oni donosili odluke ako bi im prijetila krivična odgovornost.

To ne znači da tužioci i sudije ne mogu da odgovaraju za propuste u radu. Postupak ispitivanja njihovih eventualnih propusta i utvrđivanje odgovornosti provodi Disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

********************

Malo tužilaca

 U Republici Srpskoj ima 86 tužilaca. Malo ili previše?    BUKIĆ: Nisam zadovoljan brojem tužilaca u Srpskoj. U Federaciji ih ima duplo više. Tužilaštvo Brčko distrikta ima sedam tužilaca, a po broju predmeta, veličini teritorije koju pokriva i broju sudova manje je od Područne kancelarije Okružnog tužilaštva Banja Luka u Prijedoru koja ima četiri tužioca. Tužilac Brčko distrikta u 2007. je u prosjeku primio 75 novih prijava (ukupno 448), kantonalni tužioci (ima ih 169) imali su u prosjeku 107 novih prijava (ukupno 15.682), a tužilac u RS 127  novih prijava (ukupno 8.771).

********************

Zbog prijetnji su neki tužioci morali imati, a neki i sada imaju fizičku zaštitu

********************

Tužilaštvo BiH po svojim kriterijumima uzima ili ustupa pojedine predmeta tužilaštvima Srpske i Federacije što nije dobro

********************

Nema tužioca ili sudije u BiH kome neka optužnica ili presuda nije pala

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.