1.271 predmet zločina čami u tužilaštvima

London - Pravosudni sistem u BiH i dalje značajno zaostaje u rješavanju slučajeva ratnih zločina, a u prošloj godini čak 1.271 predmet čekao je na rješavanje, naveo je to "Amnesti internešenal" u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH, koji je objavljen juče.

- Kancelarijama entitetskih tužilaštava prebačena su 592 predmeta, a u Tužilaštvu BiH bilo je neriješeno 679 slučajeva - navodi se u izvještaju u kojem je prenos predmeta na entitetska tužilaštva ocijenjen pozitivnim, s obzirom na veliko kašnjenje u implementaciju Strategije za procesuiranje ratnih zločina.

Dodaje se da je Vijeće za ratne zločine Suda BiH nastavilo da igra centralnu ulogu u procesuiranju zločina.

- Nacionalistička retorika od strane vodećih političkih stranaka u oba entiteta, uključujući secesionističke primjedbe političara u Republici Srpskoj, oslabila je institucije na državnom nivou, posebno pravosudne - rekao je "Amnesti" navodeći primjer zahtjeva RS da se ukinu Sud i Tužilaštvo BiH.

Osim toga, entitetski sudovi i dalje primjenjuje Krivični zakon bivše SFRJ u procesuiranju zločina počinjenih tokom rata, a Krivični zakon iz 2003. godine nije promijenjen uprkos pozivima različitih međunarodnih organizacija za ljudska prava.

Posebno je istaknut položaj žrtava seksualnog nasilja u sukobima, koje ne mogu da ostvare pravo na nadoknadu, dok su istovremeno stigmatizovane kao žrtve silovanja.

U izvještaju je napomenuto da vlasti u BiH još nisu primijenile odluku Evropskog suda za ljudska prava za "Sejdić-Finci".

Predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović rekao je da ne postoji ni spoljni, ni unutrašnji interes da se odgovorni za ratne zločine u BiH i regionu procesuiraju, kako se ne bi zatvorila "balkanska spirala zločina".

- Očigledno je da u FBiH postoji partijsko-tužilačko-kriminalna sprega da se ne procesuiraju odgovorni za zločine u "Doborovaljačkoj", "Tuzlanskoj koloni" i na drugim mjestima, kao i zločine terorističke organizacije Ševe i sličnih formacije - istakao je Dejanović i dodao da tužilačko-međunarodno-kriminalni interesi takođe postoje i u slučaju neprocesuiranja sadašnjeg gradonačelnika Doboja i drugih odgovornih iz rukovodne strukture ovog grada za počinjene ratne zločine.

Nestali

"Amnesti" je podsjetio da još nije poznata sudbina oko 10.000 ljudi nestalih u ratu od 1992. do 1995. godine i kritikovao neprimjenjivanje Zakona o nestalim licima iz 2004. godine.

- Zbog neprovođenja tog zakona porodice nestalih ne mogu da ostvare svoja prava, uključujući i naknadu štete. Fond za pomoć porodicama nestalih lica, predviđen ovim Zakonom, još uvijek nije uspostavljen, a mnoge presude Ustavnog suda BiH u slučajevima nestanka se ne sprovode - istaknuto je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.