Za razvoj sela 6,5 miliona KM

Gradskim budžetom za ovu godinu za podsticaj razvoja ruralnog područja predviđeno je 6,5 miliona maraka dok se od te cifre samo za nabavku poljoprivrednih postrojenja i opreme planira utrošiti 300.000 maraka.

Ovo je "Glasu Srpske" izjavio direktor Centra za razvoj i unapređenje sela Milenko Šarić.

- Tokom prošle godine više od 650 seoskih domaćinstava ostvarilo je podsticaje za proizvodnju hrane, razvoj voćarstva i stočarstva... a više od 80 gazdinstava je dobilo pomoć u poljoprivrednoj mehanizaciji. Da bi seljak stekao pravo na neke od privilegija u vidu raznih subvencija i pomoći mora ispuniti dva osnovna uslova: da zaista živi na selu i drugi da ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo - rekao je Šarić.

Direktor Gradske razvojne agencije (GRA) Nenad Račić je istakao da ova ustanova ne može da vrši direktnu podršku razvoju sela ali da kroz finansijske instrumente i razvojnu politiku pokušava naći načina da podrže ruralni razvoj.

- Dodjeljivanjem grantova iz programa razvoja malog biznisa ali i savjetovanjem i edukacijom o vođenju biznisa, plasmanu proizvoda, marketingu... GRA je pomagala institucijama i pojedincima u realizaciji njihovih projekata kao što su Zemljoradnička zadruga "Novo Zmijanje" u Hazićima na Manjači, Etno-selu i Konjičkom klubu "Čokorska polja", rukovodstvu izletišta Duboka i mnogim drugim - rekao je Račić.

Na osnovu odluke Skupštine grada, Agencija je koordinirala rad i na izradi Studija o razvoju "Manjača" i "Sjeverozapad" koje su se pokazale izuzetno uspješnim.

- To su dokumenti kroz koje je analizirano stanje u ovom ruralnom prostoru ali su predstavljene mjere i sljedeći koraci za razvoj sela. Prilikom analiziranja stanja, sve mjesne zajednice, udruženja i pojedinci iz ruralnog područja su dostavljale svoje prijedloge koji su unijeti u Studiju. Bilo je tu i nekoliko radionica gdje su mogli da iznesu svoje prijedloge. Da bi prijedlozi koji su iznijeti u ovim studijama bili operativni , urađena je Strategija ruralnog razvoja Banjaluke za period 2010-2015. koja je značajan dokumenat po kojem se rade projekti - pojasnio je Račić.

Direktor Turističke organizacije grada Ostoja Barašin je kazao da je zadovoljan odnosom gradske uprave prema razvoju seoskog područja a time i seoskog turizma.

- Tokom prošle godine uloženo je oko 20.000 maraka za osposobljavanje i obuku potencijalnih pružalaca usluga u seoskom turizmu. Grad i ove godine planira određena sredstva za obnovu seoske infrastrukture jer je to osnovni uslov za uspješan razvoj ove vrste turizma. Resorno ministarstvo je podsticalo u proteklom periodu napredak ruralnog područja i to kroz brojne subvencije poljoprivrednicima koji imaju registrovana gazdinstva - kazao je Barašin.

Seoski turizam

Najatraktivnije lokacije seoskog turizma su Krupa na Vrbasu kao i naselje Karanovac koje je tokom prošle godine posjetilo oko 12.000 turista.

- Kada je riječ o etno-turizmu posjetiocima je najzanimljivija Piskavica koju je obišlo oko 6.000 turista - rekao je Ostoja Barašin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.